Invalidsko osiguranje (IV) – Peta revizija

Kako broj invalida iz godine u godinu raste, tako rastu i izdaci IV, koji trenutačno iznose preko 10 milijardi franaka...
[ translate: 'IV 01' from: 'DE' ]
Kako broj invalida iz godine u godinu raste, tako rastu i izdaci IV, koji trenutačno iznose preko 10 milijardi franaka. U nastojanju da se dug IV smanji, izvršene su već 4 revizije invalidskog osiguranja a u lipnju 2007 godine su se švicarski građani izjasnili i za 5. reviziju, koja je stupila na snagu u siječnju 2008. godine.

Ciljevi pete revizije:
  1. smanjenje broja novih invalida, s time i smanjenje izdataka IV
  2. korigiranje negativnih poticaja
  3. onemogućavanje i strožije kažnjavanje zlouporabe

Smanjenje broja invalida
Petom revizijom se uvodi se novi sustav koji podrazumijeva sljedeće:
  • rano otkrivanje (Früherfassunug)
  • rano djelovanje (Frühintervention)
  • mjere integracije i pripremanja za ponovno uključivanja u radni proces

Cilj ranog otkrivanjaje je brže stupanje u kontakt s osobama sa zdravstvenim poteškoćama koje su ograničeno radno sposobne da bi se moglo nešto poduzeti.
Prijava kod IV je moguća kada je netko neprekidno radno nesposoban najmanje 30 dana ili ako je tijekom 1 godine više puta kraća razdoblja bio odsutan s radnoga mjesta. Petom revizijom je predviđeno da osiguranika osim njega samog mogu prijaviti IV i druge osobe ili institucije (članovi obitelji, poslodavac, kućni liječnik, osiguranja) i to bez njegovog pristanka, samo ga o tome moraju obavijestiti.
Nakon prijave stručne službe IV stupaju u kontakt s prijavljenim osobama i od njih traže dalje informacije, koje su im one dužne dati. Ukoliko to one odbiju, IV može dobiti informacije i bez njihovog pristanka. U roku od 30 dana IV mora odgovoriti da li je prijava opravdana ili ne.

Cilj ranog djelovanja je pored savjetovanja zaposlenika i poslodavca i poduzimanje sljedećih mjera: prilagođavanje radnog mjesta zaposleniku, pohađanje raznih tečajeva da bi zaposlenik ostao u istoj firmi na istom njemu prilagođenom mjestu. Osim toga je moguće i sprovođenje socijalne rahabilitacije kao i mjere zapošljavnja na nekom drugom radnom mjestu. Ova faza ne bi trebala trajati duže od 6 mjeseci i ukupni troškovi ne smiju iznositi više od 20 000 franaka.

Mjere integracije i pripremanje za ponovno uključivanje u radni proces
Ove mjere mogu dobiti osigurane osobe koje su najmanje 6 mjeseci 50% radno nesposobne, koje nisu bile sposobne za uključivanje u radni proces ili postoji sama opasnost da se ta sposobnost izgubi te osobe koje mogu raditi najmanje 2 sata dnevno, i to najmanje 4 dana u tjednu raditi.
Intgracijske mjere se mogu provoditi više puta, ukupno mogu trajati najviše 1 godinu, samo u iznimnim slučajevima 2 godine. IV službe prate osiguranu osobu cijelo vrijeme trajanja mjera prema planu o uključivanju. Ukoliko se provode kod istog poslodavca, onda on mora biti uključen u savjetovanje.

Vrste mjera:
Medecinske mjere i pomoćna sredstva se odobravaju ovisno o dobi i o zdravstvenom stanju. Troškove medecinskih mjera snosi IV samo do 20 godina starosti, a poslije te troškove snosi zdravstveno osiguranje pojedinca. Za pomagala se nekad dobije paušalni novčani iznos.

Socijalna rehabilitacija koja podrazumijeva privikavanje na radni proces, radnu motivaciju kao i stabiliziranje ličnosti.

Mjere zapošljavnja imaju za cilj osiguraniku omogućiti održavanje dnevne strukture.

Mjere vezane za zanimnje ili struku (Berufliche Massnahme) podrazumijevaju preškolovavanje i radno posredovanje.
Za vrijeme priučavanja uvode se umjesto dnevnica dodatci za vrijeme priučavanja, i to najduže 180 dana uz uvjet da netko ne može realno zaraditi plaću koja bi odgovarla tom radnom mjestu. Oni se isplaćuju poslodavcima, koji ih prosljeđuju dalje zaposlenima (isti princip kao kod dnevnica).

Dnevnice (Taggeld)
Osobe koje su prije invalidnosti zarađivale, dobivat će dnevnice koje iznose 80% posljednje zarađene plaće prije početka zdravstvenih problema.
Osobe koje prije nisu zarađivale, nemaju više pravo na dnevnice. Iznimka su osobe koje vode kućanstvo i koje nisu prije zarađivale, a imaju djecu do 16 godina. One imaju pravo na odštetu za troškove čuvanja maloljetne djece ukoliko im određene mjere uzrokuju dodatne troškove, ali najviše 59 franaka po danu.

Dječji dodaci se obračunavaju dodatno uz dnevnice, ali samo ako već ne postoji istovremena isplata zakonskog dječjeg dodatka ili isplata dodatka za školovanje.
Poslodavac mora aktivno sudjelovati u cjelokupnom postupku i surađivati sa službama IV, da bi se našlo najbolje rješenje za radnika.Ukoliko je spreman zapošljavati radnika u okviru mjera integracije, može od IV dobiti najviše 60 franaka za svaki dan provođenja mjera integracije. Osim toga, ukoliko poslodavac zaposli osobu s invalidnošću putem radnog posredovanja, a ona u roku od 2 godine bude od iste bolesti duže od 3 mjeseca radno nesposobna, može tražiti da mu se odobri odšteta.

Mirovine
Njih mogu dobiti samo osobe koje su tijekom jedne godine najmanje 40% radno nesposobne, a koje su i dalje najmanje toliko radno nesposobne i kod kojih ne postoji više nikakve mogućnosti da se zdravstveno stanje popravi.
Da bi netko dobio mirovinu, mora prije svega biti utvrđena od strane stručnog zdravstvenog osoblja trajne zdravstvene poteškoće koje imaju za posljedicu trajnu ili djlomičnu radnu nesposobnost. Postotak invalidnosti utvrđuje tako sto se vrši usporedba zarade zaposlenika prije nastupanja trajnih zdravstvenih poteškoća s zaradom koja je moguća s tim zdravstvenim poteškoćama.

Primjer:
Godišnja plaća koju osigurana osoba mogla zaraditi prije nastupanja zdravstvenih poteškoće, tj invalidnost (tzv. Valideneinkommen) iznosi 48 000.- franaka godišnje.

Godišnja plaća koju osiguranik može ostvariti nakon nastupanja trajnih zdravstvenih poteškoća tj.invalidnosti (tzv. Invalideneinkommen) bi iznosila 19 200.- franaka.

Postotak invalidnosti se računa putem sljedeće matematičke formule.

(48 000 – 19 200) x 100     2880
-------------------------------- = -------- =  60, tj. u ovom slučaju 60% invalidnosti.
          48 000                        48



Podjela invalidnosti u postotcima ostala je ista:
  • od 40 – 49% invalidnoti dobija se četvrtina mirovine,
  • 50 – 59% polovica,
  • 60 – 69% tri četvrtine mirovine i od
  • 70 % cijela mirovina.
Mirovina se dobivaju najranije 6 mjeseci nakon što se netko prijavio kod IV. Pojam invalidnosti je strožije definiran. Uzimaju se u obzir samo objektivni razlozi zbog kojih netko više nije sposoban samostalno zarađivati za život. Radnu nesposobnost utvrđuju lijčnici ( RAD ) na osnovu liječničke dokumentacije koju imaju. IV mirovina se dobiva nakon 1 godine čekanja.
Da bi netko stekao pravo na mirovinu, mora uplaćivati najmanje 3 godine doprinose za IV.

Ukidanje tzv. dodatka na karijeru
Do pete revizije se prilikom obračunavanja visine mirovine uzimalo u obzir, kod osoba koje su postale invalidi prije 45. godine života, napredovanje i rast zarade tijekom godina. Od siječnja 2008. će se obračunavati samo ono što su u trenutku obračunavanja mirovine efektivno zarađivale.

Dodatne mirovine za bračnog partnera su djelomično ukinute već 4. revizijom, a od siječnja 2008. se ukinute svima.

Dječje mirovine (40% za svako dijete) biti će isto skraćene ukoliko one zajedno s mirovinom oca ili majke iznose 90% prosječne godišnje zarade.

Ispravljanje negativnih poticaja
Mirovine djelomičnih invalida mogu biti prilikom revizije revidirane ako je poboljšanje prihoda godišnje iznosilo više od 1'500 franaka. Minimalni iznosi ne bi trebali imati utjecaja na mirovinu.Ukoliko poboljšanje prihoda prelazi iznos od 1'500 franaka, prilikom revizije uzimaju se u obzir dvije trećine toga iznosa.

Strožije kažnjavanje zloupotreba
Osiguranici moraju poduzeti sve mjere da spriječe invalidnost, osim onih koje ugrožavaju njihov život i zdravlje. Isto tako moraju poduzeti sve da bi zadržali dotadašnje radno mjesto kao i aktivno sudjelovati u svemu što im bude predloženo. U slučaju da netko ne slijedi dobivene upute od IV, i bez predhodne opomene mu se mogu ukinuti ili skratiti dnevnice (najviše 30 dana) ili mirovine ili dodaci za nemoćne mogu biti najviše 3 mjeseca skraćene i to za jednu četvrtinu. Ako netko npr. nakon završene prve faze ne podnese osobnu prijavu kod IV, ako netko ne prijavljuje IV sve ono što je neophodno npr. prekid školovanja kod djece ili djelomična zarada ili ako je netko dobio ili pokušao dobiti primanja od IV na protupravan način. Tko nakon pismene opomene ne učini ono što se od njega traži, može mu se dnevnica do 90 dana smanjiti, a mirovine i odšteta za nemoćnost sniziti za polovicu i do 6 mjeseci. U težem slučaju može biti i uskraćena.
Uvode se i kazna zatvora do 6 mjeseci ili kazne do 30'000.- franaka.
Predviđeno je i uvođenje detektiva, kako bi se zloupotrebe otkrile.

Valentina Matolić, Kolovoz 2010



02.2012