Metode izračunavanja IV mirovina

U posljednje vrijeme često se može čutida su invalidske mirovine smanjene ili ukinute mnogima, koji su ih...
[ translate: 'Rechner' from: 'DE' ]

U posljednje vrijeme često se može čutida su invalidske mirovine smanjene ili ukinute mnogima, koji su ih godinama primali. Razlog tomu je prezaduženost invalidskog osiguranja (u daljnjemu tekstu IV), koje je prinuđeno poduzeti sve mjere kako bi smanjio postojeći dug. Stoga je jedan od temeljnih ciljeva invalidskog osiguranja da kroz različite mjere smanji invalidnost i osobe s invalidnošćuprema njihovim mogućnostima što prije uključi u radni proces. Svi koji rade i žive u Švicarskoj, uredno su osigurani. Oni koji rade, dužni su uplaćivati doprinose za IV i AHV od 1. siječnja godine u kojoj navršavaju 18 godina, a nezaposleni od 1. siječnja godine u kojoj navršavaju 21 godinu života. Ta obveza za muškarce vrijedi dok ne napune 65 godina života, a za žene do navršenja 64 godine života. Uz IV su vezani sljedeći pojmovi: Radna nesposobnost, nemogućnost privređivanja i invalidnost. O radnoj nesposobnosti je riječ kada zaposlene osobe, zbog zdravstvenih poteškoća,ne mogu više obavljati posao koji su do tada radile. Nemogućnost privređivanja postoji kada osigurane osobe zbog zdravstvenih tegoba, ne samo da ne mogu raditi na dotadašnjem radnom mjestu, nego ni na nekom drugom iako su poduzete sve potrebne mjere. Invalidnost je posljedica tjelesnog ili psihičkog zdravstvenog poremećaja, zbog kojega osigurana osoba više ne može, trajno ili na duže vrijeme, raditi i privređivati za sebe i svoju obitelj. IV nastoji što prije otkriti osobe sa zdravstenim poteškoćama, kako bi se mjere rane intervenciještoprije e poduzele. Cilj je očuvati radno mjesto u tvrtki dotadašnjegposlodavca ili naći novo zaposlenje prema sposobnostima osiguranika. IV će osigurati oboljeloj osobi potrebno savjetovanje i prekvalifikaciju, pomoći će pri traženju odgovarajućega posla i ostvarenjupočetnog kapitala osobama koje mogu i žele baviti se samostalnom djelatnošću. Osobama s psihičkim poteškoćama mogu se odrediti posebne mjere integracije kojima se pripremaju za uključivanje u radni proces. Pravo na dnevnice imaju osobe kojima je IV izrekao mjere i koje su navršile 18 godina. Dnevnice IV iznose 80 % dotadašnje plaće, te dodatnih 7.00 CHF po danu i djetetu, ako osiguranici ne primaju dječji dodatak od drugog osiguranja. Mjere koje predloži IV ni u kom slučaju ne bi trebalo odbiti, osim ako one ugrožavaju život i zdravlje osiguranika. Ne može se birati između mjera i mirovine. Osobe koje nisu radile nemaju pravo na dnevnice. Pravo na IV mirovinu ostvaruje se ako je stupanj invalidnosti najmanje 40%. Tim je postotkom ispunjen uvjet na ¼ mirovine. Pravo na polovicu invalidske mirovine imaju osobe čiji je stupanj invalidnosti između 50-59%. Na ¾ invalidske mirovine imaju pravo osobe čija je invalidnost 60 do 69%, dok punu invalidsku mirovinu dobivaju osobe čija je invalidnost preko 70%.

Metode računanja mirovine:

  1. Opća metoda se koristi za utvrđivanje invalidnosti zaposlenih osoba. Ovom metodom se uspoređuje zarada osobe dok je bila zdrava sa zaradom nakon nastupunja zdravstvenih tegoba. Ako, primjerice, jedan zidar radeći 100% zarađuje 65'000.00 CHF godišnje, a nakon godinu dana i svihpoduzetih mjerabude utvrđeno da više ne može raditi svoj posao nego kao pomoćni instalater, čija je godišnja zarada oko 30'000.00 CHF, invalidnost se izračunava
    na slijedeći način:

    (65’000-30’000)
    ---------------------   X 100 = 53.8
            65’000

 

Računica pokazuje da njegova invalidnost iznosi 53.8%, što znači da bi imao pravo polovicu mirovine.

  1. Specifična metoda primjenjuje se za utvrđivanje invalidnosti nezaposlenih osoba bez redovitih primanja kao što su, primjerice, kućanice i studenti. Tu se uspoređuje što bi ta osoba mogla obavljati bez i sa zdravstvenim tegobama. Uzima se u obzir vođenje kućanstva - pospremanje stana, nabava i priprema hrane, briga o djeci. Najprije se utvrdi što je osoba kao zdrava obavljala, a zatim se analizirajuograničenja koja su nastupila zbog oštećenja zdravlja.
  2. Miješovita metoda primjenjuje se na osobe koje djelomično rade, a dijelomično vode kućanstvo. Osiguranik primjericeradi 80 %, a ostalih 20% vodi kućanstvo. Ako se utvrdi da je invalidnost na poslu 60%, postotak invalidnosti se izračunava na slijedeći način (60x80):100 što, preračunato u postotke invalidnosti iznosi 48%.Ako je ta osoba još 40% spriječena u obavlajnju svakodnevih kućanskizh poslova, njezina dodatna invalidnost, prema predloženoj metodologiji izračuna (40X20):100 iznosi 8%. Kada zbrojimo invalidnost na poslu i kod obavljanja svakodnevnih kućanskih poslova, ona iznosi 56%, čime invalidna osoba stječe pravo na polovicu invalidske mirovine.
  3. Izvanredna metoda primjenjuje se na osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Napravi se analiza svih poslova koje je oboljela osoba obavljala dok je bila zdrava, pa se ti rezultati usporede s mogućnostima zarade nakon šti su utvrđene zdravstvene popteškoće.

Pravo na mirovinu stječe se tek nakon što se pokaže da su sve poduzete mjere dale samo djelomične ili nikakve rezultate. No, ovdje valja također veoma jasno reći da pravo na IV mirovinu mogu ostvariti isključivo osobe koje su najmanje tri godine uredno uplaćivale IV doprinose, da njihove zdravstvene poteškoće bez ikakva poboljšanja traju najmanje godinu dana i da im je stupanj utvrđene invalidnosti najmanje 40%. Posebice treba voditi računa o pravodobnoj prijavi kod IV, jer se mirovina može dobiti najranije6 mjeseci nakon prijave u IV. Također je veoma važno da se IV-u pravodobno prijave sve promjene vezane za zdravstveno stanje osiguranika, njegovu radnu nesposobnost, visinu primanja i bračno stanje. Zarade veće od 1'500 franaka godišnje mogu biti razlogom revizije i smanjenja postotka invalidnosti a time i mirovine, kao što razvod može utjecati na povećanje mirovine. Nakon što IV završi cjelovit proces provjere, nadležna služba će pismeno obavijestiti osiguranika kakav će biti konačni ishod (Vorentscheid). Osiguranik se u može u roku od 30 dana kod IV službe koja je donijela odluku , pismeno ili usmeno, izjasniti slaže li se s predloženom odlukom. Kod usmenog očitovanja IV je dužan napraviti zapisnik, koji osiguranik potpisuje. IV nakon toga donosi odluku (Verfügung), protiv koje se može,u roku od 30 dana, uložiti žalbanadležnom kantonalnom sudu za socijalna osiguranja. Sud još jedanput provjerava činjenično stanje i donosi odluku koja , katkada može biti i nepovoljnija za osiguranika.

U tom slučaju će o tome obavijestiti osiguranika, kako bimogaožalbu povući. Na odluku kantonalnog suda osiguranik se može žaliti Saveznom sudu u Luzernu u roku od 30 dana. Odluka ovoga suda je konačna i na nju se više ne može žaliti. Savezni sud samo provjerava je li kantonalni sud napravio kakav formalni propust i je li proces proveden u skladu s vrijedećim zakonskim propisima. Ako se osiguranik, nezadovoljan konačnom odlukomIV, odluči za sudski spor, preporučljivo je unajmiti iskusna odvjetnika ili se obratiti ustanovi 'Pro Infirmis', koja štiti interese invalida. Žalbeni postupak na kantonalnom i saveznom sudu stoji između 200.00 i 1'000.00 CHF, bez troškova unajmljenog odvjetnika.

Puna IV mirovina, za nekoga tko je IV doprinos uredno uplaćivao od svoje 21. godine,iznosi od 1'170.00 do najviše 2'340.00 CHF.Onima koji imaju ¼, ½ili ¾ IV mirovine, ti su iznosi srazmjerno manji. IV mirovine se ne umanjuju invalidima koji odlaze u zemlje EU, ili u države s kojima Švicarska ima potpisan ugovor o njihovoj isplati.Jedna četvrtina IV mirovine ne isplaćuje se invalidima koji žive u zemljamakoje nisu članice EU. Iako je Hrvatska od srpnja 2013. postala 28. članicom EU, ni njezinim građanima se pri povratku u Hrvatsku još ne isplaćuje ta spomenuta četvrtina IV mirovine. No i to će, prema obećanjima švicarskih nadležnih služba, biti uskoro riješeno.

Rujan 2013



10.2013