Mirovina ili gotovnska isplata BV

Što je vrijeme umirovljenja bliže, to se češće postavlja pitanje, što je bolje, odlučiti se na...
[ translate: 'Taschenrechner' from: 'DE' ]
Što je vrijeme umirovljenja bliže, to se češće postavlja pitanje, što je bolje, odlučiti se na primanje mjesečne mirovine ili pak iskoristiti mogućnost jednokratne isplate cjelokupnog ušteđenog kapitala od mirovinske blagajne.


Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan jer ovisi o nekoliko čimbenika i za svakog pojednica je drugačiji. Odluka o tome uzimamo li mjesečnu mirovinu ili gotovinsku isplatu utječe ne samo na visinu i sigurnost primanja nakon umirovljenja, nego i na porez, financijsku fleksibilnost kao i na sigurnost članova obitelji u slučaju smrti osiguranika i zato treba na vrijeme dobro promisliti kako bi se našlo najbolje rješenje u svakom pojedinačnom slučaju.

Mjesečna mirovina: Prema važećim zakonskim odredbama muškarci idu u redovitu starosnu mirovinu s 65 a žene s 64 godine , ali je moguće ići u starosnu mirovinu i s navršenih 58 godina starosti, što mora biti istovremeno i pravilnikom mirovinske blagajne predviđeno.

Visina mirovine iz mirovinske blagajne ovisi o tzv. faktoru preračunavanja "Umwandlungsatz" i on trenutačno iznosi 6.8%, ali može biti i veći ako mirovinske blagajne to pravilnikom predvide.
Primjer: Netko ima 100'000 franaka ušteđenog kapitala i u trenutku umirovljenja "Umwandlungsatz" iznosi 6.8% U ovom slučaju bi mirovina miroviske blagajne iznosila 6'800.- franaka godišnje. Ako bi on pak iznosio 7%, godišnja mirovina iznosila bi 7'000.- franka. Što je ovaj postotak viši, veća je mirovina i obratno. Viši postotci vrijede za obvezno (obligatorisch) osiguranje, dok je kod nadobveznog, tzv.übeobligatorisch, obično manji i iznosi za muškarce 5.8 a za žene 5.6.% Tko se odluči na odlazak u prijevemenu mirovinu, mora računati s još nižim postotkom obračunavanja i to za svaku godinu umanjeno za 0.2 %, a to znači i manju mirovinu.

Tko se odluči za mirovine, postupak je jednostavan i ne mora ništa posebno poduzeti osim se odlučiti za nju. Ona je doživotna. Uobičajena je isplata svaka 3 mjeseca. U slučaju smrti osiguranika bračni partner dobiva mirovinu i to 60% od mirovine umrlog bračnog partnera pod uvjetom da imaju djecu ili da su navršili 45 godina starosti i bili najmanje 5 godina u braku. Djeca imaju pravo na mirovinu nakon smrti roditelja do 18 godina starosti ili ako su na školovanju do navršenja 25 godine.

Kod velikog broja mirovniskih blagajni samo bračni partner dobiva mirovinu, dok nevjenčani partneri ne dobivaju ništa, nego novac ostaje mirovinskoj blagajni. Kod onih blagajni kod kojih je to predviđeno pravilnikom, potrebno je na vrijeme i pismeno se izjasniti kod blagajne, da novac nakon smrti osiguranika ostaje nevjenčanom partneru, djeci koja nemaju pravo na mirovinu , roditeljima, bratu ili sestri. Ovo je vrlo važno kod nevjenčanih parova koji imaju zajedničku djecu, jer ni djeca, ako su odrasla i starija od 25 godina i ne školuju se više, u pravilu ne dobijaju ništa.Što se tiče poreza na mirovine mirovniske blagajne, mirovina se mora u cijelosti svake godine oporezovati.

Gotovinska isplata: Tko se pak odluči za isplatu u gotovini, mora dobro razmisliti kako će novac uložiti jer često nije dovoljno samo ostaviti novac u banci budući da su kamate u Švicarskoj vrlo niske. Jedna od varijanti je novac uložiti u vrijedonosne papire, ali i tada se treba dobro posavjetovati. Oni koji prije mirovine nisu nikada radili s vrijedonosnim papirima, trebali bi biti posebno oprezni. Ukoliko se novac ulaže u banke u Hrvatskoj gdje su kamate veće, treba voditi računa da se novac uloži kod raznih banaka i da se jednim dijelom novca uvijek može raspolagati. Ukoliko netko želi gotovinu, treba izvjestiti svoju mirovnsku blagajnu najmanje tri mjeseca prije umirovljenja. U nekim blagajnama trebaju i duži rok ako se isplaćuje gotovina, tako da je dobro raspitati se pravovremeno do kada se najkasnije mora dati odgovor.

Kod dizanja gotovine novac je samo jedanput oporezovan i to poreznom stopom manjom od stope za uobičajena primanja. U pojedinim slučajevima osobama koje se vraćaju u Hrvatsku mirovinske blagajne prije isplate odbiju izvorni porez tzv. Quellensteuer. Nakon provedene transakcije te osobe mogu tražiti povrat uplaćenog iznosa. Za to je potrebno od mirovinske blagajne zatražiti točan obračun i obrazac za povrat poreza. Nakon što se osoba odjavi u Švicarskoj i prijavi u Hrvatskoj, ispravno popunjen obrazac treba ovjeriti u poreznoj upravi mjesta stanovanja u Hrvatskoj te poslati natrag na adresu porezne uprave u Švicarskoj koja je navedena na tom obrascu. Voditi računa da novac iz blagajne bude prebačen tek nakon odjave iz Švicarske, jer se samo tada dobija povrat izvornog poreza. Npr. odjava iz Švicarske 30.4.2013 a nalog mirovinskoj blagajni da novac prebaci na  banku u Hrvatskoj 2.5.2013. Kada se obrazac za povrat poreze pošalje ponovno na navedenu adresu u Švicarskoj, oni će vratiti odbijeni porez na navedeni konto u obrascu, ali samo ako se poštuje gore navedena procedura.Ovo vrijedi samo za one koji se vraćaju u Hrvatsku jer je Hrvatska potpisala takav ugovor o oporezivanju s Švicarskom. Do 1.3.2012 se na inozemne mirovine nije plaćao porez. To se promijenilo  novim zakonom o porezu na dohodak od 1.3.2012 godine, po kojem se i inozemne mirovine  smatraju dohotkom. Prvih 3400 kuna se ne oporezuje, to je tzv. osobni odbitak. Na idućih 2200 kuna je porez 12%, od 2200 do 8800 kuna je porez 25% a na iznose od  8800 kuna se plaća porez od 40%. Oporezivanje mirovine se vrši stupnjevito.

Na primjeru objašnjeno: mirovina u iznosu od 2500.-franaka ili ca. 15 000 kuna biva na sljedeći način oporezovana:

Prvih 3400 kuna ne biva oporezovano. Na sljedećih 2200 kuna se plati porez u iznosu od 12% što bi bilo 264 kune. Na sljedećih 6600 kuna se plati 25% poreza, što bi bilo 1650  kuna. Na preostalih 2800 kuna je porez 40%, što bi iznijelo 1120 kuna. Sve ukupno bi na iznos od 15 000 kuna  bilo 3034.- kune.  Na to se još mora platiti i općinski prirez, koji je  različit od općine do općine. U Zagrebu je on najveći i iznosi 18%, i ako uznemo iznos od 3034 i na to 18%, to bi bilo još dodatnih 546 kune . Znači konkretno, da osoba koja se vrati u Hrvatsku, Zagreb,  i ima 2500 CHF mirovine platiće  3580 kuna poreza u Hrvatskoj. 

Kod mirovine mirovinske blagajne koja se iplati odjedanput  u gotovini a ne mjesečno trebalo bi se na  iznos od 100 00 franaka platiti  39 000 franaka poreza. 

Koliki će biti  ukupni iznos   poreza ovisi o iznosu mirovine, ali i općini stanovanja , tako da se preporuča prije povratka u Hrvatsku raspitati se u budućem mjestu stanovanja o visini stope prireza. Porezni obveznik, odnosno umirovljenik je dužan se sam prijaviti u poresku upravu putem poreskog obrasca. Iako je zakon isti za sve, on se trenutno ne primejnjuje  isto u svim općinama, što je zbunjujuće  jer neki povratinici moraju platiti porez, a neki još ne, jer se ovaj novi zakon o porezu na dohodak još ne primjenjuje u svim općinama jednako .     

Krajem lipnja 2013 Hrvatska postaje punopravna članica EU. To će vezano za mirovine mirovskih blagajni donijeti velike promjene. Kod definitivnog odlaska u države članice EU općenito se  ne može dići obvezni dio ušteđevine kod mirovinske blagajne, nego samo dio preko obveznog dijela, sve dok se ne ispune uvjeti za odlazak u redovitu mirovinu.  Ako je pravilnikom mirovinske blagajne predviđena mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu, onda je moguća isplata  u obliku mjesečne mirovine kod definitivnog odlaska u EU države, ali ne isplata u  gotovina , koja je moguća tek ispunjavanjem uvjeta za redovitu mirovinu. U trenutka pisanja ovog članka još nije poznato da li gore navedeno vrijedi odmah od 1.7.2013 i za Hrvatsku.  Svi oni koji se namjeravaju uskoro vratiti u Hrvatsku,neka se informiraju što prije o mogućnosti podizanja gotovine ili mirovine kod svojih  mirovnskih blagajni.  

Povratak u Bosnu i Hercegovinu: Oni koji se definitivno vraćaju u Bosnu i Hercegovinu  mogu i dalje podići cjelokupan iznos ušteđene gotovine  kod mirovinske blagajne, ako je predviđeno  u pravilniku mirovinske blagajne, bez obzira da li imaju hrvatsku, švicarsku ili koju drugu putovnicu, ali ne mogu dobiti povrat poreza , jer Švicarska i Bosna i Hercegovina nisu potpisale takav ugovor. 

Međutim, u Bosni i Hercegovini  se  na inozemne  mirovine  još uvjek ne plaća porez.

Važno: Nije bitno koju netko putovnicu ima, nego u koju državu se netko želi nastaniti nakon definitivnog napuštanja Švicarske. Tko ima hrvatsku putovnicu, a želi se definitvno vratiti u Bosnu i Hercegovinu,  može i dalje podići cjlokupnu ušteđevinu  u mirovinskoj blagajni,  prije nego je ispunio uvjete za odlazak u redovitu starosnu , recimo s 55 godina  starosti. Onaj tko ima bosansku putovnicu, a želi se vratiti u Hrvatsku, to više neće moći dok ne ispune uvjete za odlazak u mirovinu.


Kombiniranje mirovine i gotovine
Statistički gledano muškarci u Švicarskoj prosječno žive 83, a žene 86 godina. S obzirom na to može se reći da bi novac trebalo tako rasporediti, da ga se ima dovoljno najmanje 20 godina poslije mirovine. Tko se pak ne može odlučiti za jednu ili drugu varijantu, može kobinirati mirovinu i gotovinu. Zakonski je tako regulirano, da mirovinske blagajne moraju zaposlenicima koji idu u mirovinu dati najmanje 25% iznosa u gotovini ako oni to žele, a ostalo u obliku mirovine. Međutim, veliki broj mirovnskih blagajni daje mogućnost cjelokupnog podizanja ušteđenog kapitala putem svojih pravilnika. Vrlo je važno pravilnik sačuvati i dobro proučiti jer nam on daje odgovor na većinu pitanja vezanih za mirovine. Preporuča se i godinu dana prije razmisliti što se želi: mirovina ili gotovina. Važno je znati da se jednom odlučeno teško više opozvati. Bračni partneri koji oboje idu u mirovinu mogu kombinirati tako da jedno uzme mirovinu, a drugo gotovinu. U tom slučaju u pravilu mirovinu treba uzeti onaj koji ima veću mirovinu. Ako je otprilke ista i ako su približne starosti, onda je bolje da mirovinu uzme žena, jer one statistički duže živi. Kod osoba koje nisu dobrog zdravstvenog stanja prije odlaska u mirovinu preporuča se uzimanje gotovine.

Travanj 2013 Matolić Valentina



02.2012