Mirovinske blagajne (BVG)

Mirovinsko osiguranje zaposlenih (BVG) uvedeno je u Švicarskoj 1985 zakonom koji daje samo minimalne smjernice...
[ translate: 'Money 2' from: 'DE' ]

Mirovinsko osiguranje zaposlenih (BVG) uvedeno je u Švicarskoj 1985 zakonom koji daje samo minimalne smjernice kojih se mirovinske blagajne moraju pridržavati, a sve ostalo mogu regulirati svojim pravilnicima.

Cilj ovog osiguranja je svima zaposlenima omogućiti u mirovini održavanje postojećeg standarda zajedno sa starosnim i nasljednim osiguranjem (AHV). Provođenje je omogućeno kroz zato registrirane institucije - mirovinske blagajne (Pensionskasse). Promjenom poslodavca automatski se mijenja i mirovinska blagajna. Veća poduzeća osnivaju za svoje zaposlenike vlastite mirovinske blagajne, a ostali poslodavci se mogu priključiti nekoj već postojećoj instituciji (Sammelstiftung, Gemeinschaftstiftungen) koja ovu vrstu osiguranja organizira za različite poslodavce.

Pravilnik i godišnje izvješće
Svaka mirovinska blagajna ima svoj pravilnik (Reglement), u kojemu se nalaze sve važne odrednice koje mogu biti različite za svaku mirovinsku blagajnu pojedinačno.
Svi zaposleni bi trebali dobiti jednom godišnje izvješće od svojih miroviskih blagajni u kojem su navedeni svi važni podatci: visina ušteđenog kapitala i kamata, godišnje uplate zaposlenoga i poslodavaca, način osiguranja u slučaju smrti i invalidnosti te visina kapitala koji će se skupiti do odlaska u mirovinu. Godišnje izvješće kao i pravilnik mirovinske blagajne treba dobro čuvati jer oni sadrže važne informacije za osiguranike.

Tko je osiguran?
Obvezatno su osigurani svi zaposleni koji kod jednog poslodavca godišnje zarađuju najmanje          CHF 21 060.– do najviše 84 240.– Taj iznos ne ovisi o postotku zaposlenja. Pravilnikom mirovinske blagajne može biti predviđeno da su osigurane i godišnje plaće preko propisanog maksimuma od       CHF 84 240.– (überobligatorisch) Ovo osiguranje je na raspolaganju samo zaposlenima, a ne zaposlenima i onima koji zarađuju manje od gore navedenog iznosa nije dostupno.
Zaposleni počinju plaćati ovo osiguranje od 1.siječnja godine u kojoj navršavaju 18 godina života, ali samo za rizike smrti i invalidnosti, a od 1. siječnja godine u kojoj navršavaju 25 godina života počinje se i s pravom štednjom za starost ("Alterskapital”) Osobe koje se bave samostalnom djelatnošću mogu se dragovoljno osigurati.

Odbici za mirovinske blagajne
Svaka mirovinska blagajna pravilnikom sama određuje uplatni sustav, pri čemu se mora pridržavati zakonom određenih smjernica.

Koliko će se nekome odbijati od plaće, ovisi o starosti zaposlenoga i visini osiguranog dohotka:

  • od 25 do 34 godine plaća se 7%,
  • 35. do 44. godine 10%,
  • od 45. do 54. godine 15%
  • od 55. godine pa do mirovine 18%

Gore navedeni postotci su smjernice za poslodavce kojih se oni moraju pridržavati, tj. najmanje toliko moraju zaposlenima uplatiti za mirovinsko osiguranje (obvezno, minimalno osiguranje). Poslodavac mora uplaćivati najmanje polovicu tog iznosa, a drugu polovicu odbija zaposlenima od plaće (osiguranog dohotka). Poslodavac može uplaćivati za svoje namještenike i više ako je to predviđeno pravilnikom mirovinske blagajne.Tada su zaposleni osigurani bolje od propisanog minimuna (überobligatorisch).

Doprinosi se odbijaju zaposlenima od tzv. osiguranog dohotka, koji se dobije tako da se od godišnje bruto zarade odbije zakonom određeni koordinacijski udio koji iznosi CHF 24 570.– Npr. Ivo zarađuje godišnje CHF 60 000.– Od tog mu se odbije CHF 24 570, što znači da mu osigurana plaća iznosi CHF    35 430.–.
Obvezatno osigurani dohodak (obligatorischer Teil) je ograničen na maksimalno CHF 59 670.–
Veliki dio poduzeća osigurava i zarade iznad obveznog osiguranog dohotka ili koje uopće ne odbijaju koordinacijski udio. Ako mirovinske blagajne osiguravaju više od onog što je obvezatno i zakonom propisano, mogu odrediti pravilnikom i veće doprinose zaposlenog, a time i poslodavci moraju više uplaćivati.

Promjena poslodavca
Prilikom promjene poslodavca, sve što smo mi i dosadašnji poslodavci uplatili, plus kamate (2.5%) prebacuje se na račun kod mirovinske blagajne novoga poslodavca. Ukoliko netko ostane bez posla i ne nađe odmah novog poslodavca, osiguran je još 30 dana nakon isteka otkaznog roka kod posljednje mirovinske blagajne, a do tada ušteđeni kapital se mora prenijeti na zato posebno otvoreni račun kod banke (Freizügigkeitskonto) ili na polisu osiguranja (Freizügigkeitspolice) kod nekog osiguravajućeg društva. Njime se ne može raspolagati i zaposleni su ga obvezatni prenijeti u mirovinsku blagajnu novog poslodavca stupanjem u novi radni odnos. Ukoliko netko ostane bez posla i prima dnevnice od zavoda za nezaposlene, dalje je osiguran od prvog do posljednjeg dana primanja dnevnica, ali samo za rizike smrti i invaliditeta kod "Auffangeinrichtung". Štednja za starost se obustavlja sve dok se ne nađe novo zaposlenje.

Utjecaj promjene radnog mjesta na mirovinu mirovinske blagajne
Veća plaća nerijetko je odlučujući razlog za promjenu radnog mjesta. Trebalo bi, međutim, kada se radi samo o manjemu iznosu povećanja, dobro razmisliti što se sve dobiva tom promjenom.
Promjenom poslodavca se automatski mijenja i mirovinsku blagajana (Pensionskasse) i nije dostatno uzeti u obzir samo povećanje plaće, nego bi se trebalo kod novog poslodavca raspitati i o mirovinskoj blagajni. Zaposlenici svake godine dobivaju od svojih mirovinskh blagajni godišnja izvješća iz kojih mogu saznati sve važne podatke.
Da bi se mogli usporediti podatci stare i nove blagajne, neophodno je zatražiti od mirovniske blagajne novog poslodavca da vam napravi izračun za koji su im potrebni sljedeći podatci: datum rođenja zaposlenika, spol, iznos plaće, postotak zaposlenosti, ušteđeni iznos kod dotadašnje mirovinske blagajne kao i mogući datum prijelaza novom poslodavcu.
Izrada izračuna ne predstavlja nikakav problem, jer podatke automatski obrađuje računalo. Sve skupa traje 15–20 minuta i, u pravilu, ne stoji ništa. Kada je riječ o mirovinskim blagajnama većih tvrtki kao što su primjerice (ABB, SBB, Sulzer, Bund) sve možete, nakon davanja traženih podataka, i sami izračunati. Ako usporedbom godišnjeg izvješća dosadašnje blagajne i izračuna blagajne novog poslodavca zaključite da bi prijelazom novom poslodacu uvjeti bili lošiji nego kod starog poslodavca, iako bi plaća možda bila nešto veća, svakako bi trebalo, prije konačne odluke, temeljito promisliti.
Pokušati ću to pojasniti na primjeru 48-godišnjeg zaposlenika, s plaćom od 6000.– CHF i ušteđenim kapitalom od 200.000.00 CHF kod mirovinske blagajne, koji želi promijeniti radno mjesto. Kod novog poslodavca bi bio osiguran minimalno, dok je kod starog poslodavca bio osiguran više od zakonski obveznog dijela (Überobligatorisch) .

Ogledni primjer:

                                                          Novi poslodavac              Stari poslodavac
Iznos doprinosa                              poslodavac 50%                 poslodavac 67%
                                                          zaposlenik 50%                  zaposlenik 33%
Osigurana godišnja plaća                 66 030.00                            54 060.00
Mjesečni iznos zaposlenika              423.50                                 348.85
Starosna mirovina                             2616.00                               3237.00
Invalidska mirovina                          2011.00                               3302.00
Mirovina bračnog partnera             
u slučaju smrti osiguranoga              1207.00                              1982.00

U ovom primjeru zaposlenik bi od novog poslodavca trebao dobiti puno veću plaću, da bi mu se uopće isplatilo promijeniti poslodavca.

Prije donošenja konačne odluke o promjeni poslodavca važno je raspitati se o sljedećim pojedinostima:
  • O visini mjesečne premije, koja se odbija od plaće za mirovinsku blagajnu, kao i o omjeru uplate poslodavca i zaposlenika;
  • O visini starosne i invalidske mirovine u slučaju nesreće;
  • O visini mirovine koju bi, u slučaju prijevremene smrti osiguranika, dobila djeca i bračni partner!

Također je potrebno u mirovinskoj blagajni budućega poslodavca provjeriti još neke važne podatke:
  • Iznos aktualne kamate na ušteđeni kapital kao i koliko je ona iznosila u posljednih 10 godina.
  • "Umwandlungsatz" koji treba iznositi najmanje 6.8 %. Što je on veći to je bolje za zaposlenika jer će od njega ovisiti visina mirovine.
Također ne treba smetnuti s uma da mnoge blagajne traže provjeru zdravstvenoga stanja novih zaposlenika. Isto tako nije rijetkost da blagajne, kod osoba sa zdravstvenim tegobama, stave tzv. "Vorbehalt", koji je moguć kod tzv. "Überobligatorische Leistungen". Stoga bi osobe sa zdravstvenim poteškoćama morale uistinu dobro razmisliti o promjeni radnoga mjesta i mirovnske blagajne i poglavito ako kod staroga poslodavca tog "Vorbehalta" nemaju.

Zaboravljeni kapital
Zaposlenik mora voditi računa o tome da sav novac uplaćivan kod mirovnskih blagajni bivših poslodavaca kao i eventualni ušteđeni kapital kod banaka (Freizigikeitkonto) ili osiguravajućih društava bude prenesen u mirovinsku blagajnu posljednjeg, sadašnjeg poslodavca. Ukoliko je netko često mijenjao poslodavce i više ne zna gdje su mu svi novci iz prijašnjih mirovinskih blagajni, može ih pronaći preko

Zentralstelle 2.Säule, Sicherheitsfonds BVG, Postfach 1023, 3000 Bern,
Telefon 031 380 79 75 ili preko www.sfbvg.ch.

gdje se može naći za to određeni obrazac u kojem se moraju navesti svi bivši poslodavci i vrijeme kada se kod njih radilo. Na osnovu toga dobije se obavijest gdje su svi ti "zaboravljeni kapitali", koje treba ako radite, prebaciti u blagajnu sadašnjega poslodavca. Ako više niste zaposleni, tada sav ušteđeni kapital prebaciti na jedan tzv. Freizügigkeitskonto ili Freizügigkeitspolice.

Zašto je to važno?
Bračni partner ima u slučaju smrti bračnog druga pravo na mirovinu od mirovinske blagajne ukoliko je preminuli bračni partner bio zaposlen i osiguran kod mirovinskog osiguranja, imaju djecu o kojoj se mora brinuti ili ako je preživjeli bračni partner stariji od 45 godina, a brak je trajao najmanje 5 godina.

Ukoliko sav dotada ušteđeni kapital svih poslodavaca nije bio u mirovinskoj blagajni posljednjeg poslodavca, mirovina će biti puno manja. Kada nastupi osigurani slučaj, (ovdje smrt) nije više moguće naknadno prikupiti sav dotadašnji ušteđeni kapital kod posljednje mirovinske blagajne da bi se dobila veća mirovina.

U tom slučaju obitelj umrlog može dobiti:
  1. mirovinu od mirovinske blagajne posljednjeg poslodavca,
  2. ušteđeni novac u gotovini koji se eventualno nalazi na jednom ili više računa (Freizügikeitskonto), koji nije bio prenesen u mirovinsku blagajnu posljednjeg poslodavca,
  3. ako je dio novca bio kod osiguravajućeg društva (Freizugikeitspolice), moguća je mirovina i iz tog osiguranja.

Ako netko u trenutku smrti nije bio osiguran kod mirovinske blagajne, obitelj ne može poslije njegove smrti dobiti mirovinu od mirovinske blagajne.
Ukoliko je netko bio nezaposlen i dobivao dnevnice od blagajne za nezaposlene, tada obitelj može dobit mirovnu, jer su nezaposlni osigurani za slučaj smrti i invalidnosti. Ukoliko umrli nije bio osiguran preko blagajne za nezaposlene, tada obitelj može dobiti samo obiteljsku mirovinu od starosnog i nasljednog osiguranja (AHV) ako su ispunjeni uvjeti kao i sav ušteđeni novac u gotovini sa eventuelnih računa (Freizugikeitskonto) ili mirovinu od osiguravajućeg društva (Freizugikeitspolice) ukoliko je novac bio osiguran preko njih.

Mirovine mirovinskih blagajni
U pravilu mirovinske blagajne isplaćuju mirovine muškarcima sa 65, a ženama s navršene 64 godine života. Moguća je ranija isplata mirovine ukoliko je to predviđeno pravilnikom njihove mirovinske blagajne. U tom slučaju se dobiva umanjena mirovina. Isto tako mirovinske blagajne isplaćuju i dječje mirovine, ukoliko umirovljenik ima djecu do 18 godina ili ako su ona na školovanju, tada do završetka školovanja, najdulje do 25 godine života.

Isplata u gotovini
Od 2005. godine moguća je isplata najmanje ¼ cjelokupnog kapitala u gotovini, a ostatak obliku mirovine. I ovdje je ostavljeno mirovinskim blagajnama da svojim pravilnicima određuju koliko se kapitala može podići u gotovini, a koliko u u obliku mirovine. Ukoliko netko želi samo gotovinu, mora to prijaviti svojoj mirovinskoj blagajni pravovremeno i pismeno, namanje 3 godine prije nego ide u mirovinu. Uputno je informirati se i nekoliko godina prije mirovine kod svoje miroviske blagajne, koliko se može dobiti u gotovini i što se sve mora poduzeti.

Ranija isplata ušteđevine u gotovini
Isplata ušteđevine u gotovini od mirovinske blagajne prije navršenih 64, odnosno 65 godina starosti moguće je samo ako:
  • netko definitivno napušta Švicarsku
  • želi se baviti samostalnom djelatnošću (otvaranje samostalnog poduzeća) i
  • cjelokupni uplaćeni iznos nije veći od jedne godišnje uplate.

Osobe koje su u braku, a koje definitivno napuštaju Švicarsku i žele isplatu ušteđenog novca kod mirovinske blagajne, moraju imati pismenu suglasnost bračnog partnera. Osim toga je uputno se pravovremeno informirati kod svoje mirovinske blagajne što i kada se treba poduzeti.
Nezaposlenima se ne vrši isplata gotovine.

Kupovina stana
Od 1995.je moguće dobiti novac od mirovinske blagajne radi kupovine stana ili kuće na osobno korištenje. U tom slučaju će biti i mirovina od mirovnske blagajne u slučaju invalidnosti ili redovita, starosna mirovina (64 žene, muškarci 65) manja. Najmanji iznos koji se može podići je CHF 20 000.–. Isto tako se ušteđevina iz mirovinske blagajne može založiti u svrhu kupovine stana ili kuće. Nakon navršene 50. godine života postoje ograničenja kod podizanja novca.

Mirovine mirovnskih blagajni u slučaju invalidnosti zaposlenih


Mirovinske blagajne isplaćujue u slučaju invalidnosti zaposlene osobe invalidske mirovine. Osim toga isplaćuju i dječje mirovine onima koji imaju djecu do 18 godina ili stariju dok se dalje školuju, ali najdulje do 25. godine starosti. Pravo na invalidsku mirovinu se stječe tek nakon godinu dana čekanja, a ponekad i dvije ako je tako predviđeno pravilnikom mirovinske blagajne. Invalidska mirovina se određuje ovisno o postotku invalidnosti. Jedna četvrtina mirovine se dobija kod invalidnosti od 40 do 49%, polovica kod invalidnosti od 50 do 59%, tri četvrtine mirovine od 60 do 69% ili pak puna mirovina kod invalidnosti preko 70%. Moguće je dobiti invalidsku mirovinu i ako je invalidnost manja od 40% ali samo ako je to predviđeno pravilnikom.


U slučaju smrti zaposlenog, pravo na mirovinu imaju

  • bračni partner, ukoliko su ostala djeca o kojim se mora brinuti ili ako je preživjeli bračni partner stariji od 45 godina, a brak je trajao najmanje 5 godina,
  • djeca preživjelog- do navršenih 18 godina života ili do završetka školovanja , ako se dalje školuju ali najdulje do 25.godine starosti.

Travanj 2013, Valentina Matolić


"Unterdeckung" kod mirovinskih blagajni
Iako se u posljednje vrijeme iz tiska i drugih sredstava javnoga priopćavanja moglo dosta saznati o teškoj financijskoj situaciji nekih mirovinskih blagajni, umirujuća je činjenica da je većini njih ipak uspjelo ispuniti svoje obveze prema svojim osiguranicima. One su zaposlenicima prigodom promjene radnog mjesta i dalje isplaćivale dotada ušteđeni kapital, u slučajevima starosne mirovine je isplaćivan po izboru kapital ili mirovina, kao i tekuće mirovine umirovljenicima.

Izraz "Unterdeckung" znači da mirovinska blagajna u jednom određenom trenutku nema dovoljno raspoloživih novčanih sredstava da podmiri sve svoje obveze prema osiguranicima kao i ostale tekuće troškove. Npr. ako jedna mirovinska blagajna raspolaže kapitalom od 9 milijardi franaka, a za podmirenje svih svojih obveza bi trebala 10 milijardi, ona ima u ovom slučaju samo 90% pokriće, jer joj nedostaje 1 milijarda da bi ispunila sve svoje obveze. Ukoliko bi ona, u trenutku podmirivanja obveza imala na raspolaganju 11 milijardi, radilo bi se o pokriću od 110%, što konkretno znači da ona ima više raspoloživih sredstava na raspolaganju od potrebnog.

Manja i trenutna odstupanja su dopuštena i nisu uvijek zabrinjavajuća. Sve su mirovniske blagajne , prema vrijedećemu zakonu, dužne osigurati 100% pokriće za redovito podmirivanje obveza prema svojim osiguranicima.

Vremenskii ograničeno pokriće ispod 100% dopušteno je:
  • ako mirovinska blagajna može osigurati daljnje podmirenje svih zakonskih obveza prema osiguranicima i
  • ako je ona poduzela sve mjere da opet dostigne 100% pokriće svojih obveza.

Postupak provođenja mjera mora biti unaprijed predviđen pravilnikom mirovinske blagajne.

Kada mirovinska blagajna nema 100% pokriće, može poduzeti sljedeće mjere sanacije:
  1. Povećati doprinose radnika i poslodavaca predviđene pravilnikom za takve situacije
  2. Uvesti dodatne doprinosa za sanaciju, kako radnicima tako i poslodavcima, koji ne bi bili dio tzv. "Freizugigkeitsleistung", tj. ušteđevine zaposlenih
  3. Zatražiti od poslodavaca jednokratne uplate većih novčanih iznosa
  4. Smanjiti kamate na "Alterguthaben"
    (samo za tzv. Überobligatorische Leistungen), u trajanju od najduže 5 godina
  5. Ne isplaćivati godišnja povećanja mirovina usljed redovitih poskupljenja
  6. Privremeno ukinuti mogućnost podizanja dijela novca kod mirovinske blagajne za financiranje amortizacije hipotekarnih kredita.
  7. Smanjiti tekuće mirovine, što se veoma rijetko događa i to samo u sljedećim slučajevima:
    • mirovinska blagajna nema 100 % pokriće za svoje obveze prema osiguranicima
    • smanjenje mirovine je predviđeno pravilnikom
    • ako se ne radi o zakonom zajamčenim minimalnim mirovinama, te
    • ako su poslodavci dragovoljno povećavali mirovine u posljednih 10 godina.

Do "Unterdeckunga" dolazi često u blagajnama u kojima su osigurani poslodavci tvrki kod kojih je došlo do velikih preustrojavanja, prodaje dijela ili cijele tvrtke, masovnih otpuštanja (otpuštanja preko 10% zaposlenih) ili kod kojih su pretežito osigurne tvrtke koje imaju više umirovljenika nego zaposlenih koji aktivno uplaćuju doprinose sa svojim poslodavcima. Problematičnom se pokazala praksa prema kojoj mirovinske blagajne velik dio novčanih sredstava ulažu u dionice.
Veliki preustroji tvrtki i masova otpuštanja često imaju za posljedicu djelomičnu likvidacija mirovinskih blagajni. To je posebno pogubno za same zaposlenike, jer oni ne samo da gube radno mjesto nego im se i ušteđeni kapital smanjuje u postotcima. A to, jasnije rečeno, znači : Ako zaposlenk, koji kod mirovinske blagajne ima 100 000 franaka ušteđenog kapitala zbog masovnog otpuštanja ostane bez posla, a njegova mirovinska blagajna u tom trenutku ima pokriće za samo 90 % navedene sume, mirovinska blagajna mu može tada isplatiti samo 90 000 franaka jer nema 100% pokriće. Osiguranik je, u tom slučaju na gubitku 10 000 franaka, što je kasnije teško nadokanditi, posebice ako se radi o starijim radnicima.
Svaka mirovniska blagajna mora pravodobno obavijestiti poslodavce i njihove zaposlenike o uzrocima i planiranim mjerama sanacije.

Studeni 2010



02.2012