Osiguranje za nesreće


Najveći osiguravatelj za nesreće u Švicarskoj je SUVA, preko koje je osigurano 80% svih zaposlenih.
[ translate: 'Achtung' from: 'DE' ]
Najveći osiguravatelj za nesreće u Švicarskoj je SUVA, preko koje je osigurano 80% svih zaposlenih.

Poslodavci ne mogu birati kod koga će svoje radnike osigurati u slučajevima nesreće, jer je to zakonomi određeno kod koga, da li kod SUVE ili drugih osiguravatelja. Kod SUVE su osigurani svi zaposleni u industriji, građevini, transportu i javnoj upravi. Kod ostalih dozvoljeih osiguravatelja se osiguravaju zaposleni u osiguranjima, bankama, poljoprivredi, hotelima i i restoranima kao i zaposleni u manjim privatnim poduzećima kao što su pekare, mesnice i sl.

Kod osiguranja za nesreće su obvezno osigurani svi zaposleni u Švicarskoj, praktikanti, oni koji uče zanate, volonteri kao i oni koji su zaposleni u radionicama za osobe s invalidnošću. Poslodavci koji se bave samostalnom djelatnošću mogu se dobrovljno osigurati za slučajeve nesreće.

Zaposlene osobe koje rade više od 8 sati tjedno kod jednog poslodavca su osigurane preko poslodavca kako za nesreće koje im se dogode na radnom mjestu i tako i za nesreće van radnog odnosa, u slobodno vrijeme. Zaposleni su osigurani za sve poslovi koje obavljaju po nalogu ili u interesu poslodavca, nesreće koje se dese na radnom mjestu za vrijema stanki, na izletima organiziranim od strane poslodavca ili službenom putu. Oni su osigurani od dana kada trebaju početi raditi, od trenutka kada se nađu na putu na radno mjesto.

Zaposleni koji rade manje od 8 sati tjedno kod 1 poslodavca su osigurani samo za nesreće vezane uz zaposlenje, uključujući i nesreće koje im se dese na putu ili s puta na posao. Primjer: spremačica koja radi tjedno 7 sati, osigurana je kod osiguranja za nesreće preko poslodavca od trenutka kada krene na posao, na poslu i sve dok ne dođe kuće. Ako se nakon povratka s posla u kući padne i slomi ruku, ona nije osigurana preko poslodavca za nesreću koja joj se desila kod kuće, troškove liječenja snosi zdravstveno osiguranje (Krankenkasse). U slučaju da je radila više od 8 sati tjedno za jednog poslodavca, tada bi ona bila osigurana i za poslove koje joj se dese u slobodno vrijeme i poslodavčevo osiguranje za nesreće bi osim troškova liječenja bilo dužno platiti i dnevnice u iznosu od 80% zadnje primljene plaće za vrijeme koje ne može raditi.

Osiguranje za nesreće mogu svi koji rade više od 8 sati tjedno za jednog poslodavca otkazati kod kod zdravstvenog osiguranja sve dok su preko poslodavca osigurni za nesreće na radnom mjestu i u slobodno vrijeme, tj.rade više od 8 sati tjedno, jer su preko poslodavca i bolje osigurani u slučaju nesreće.

Svi oni koji primaju dnevnice od osiguranja za nezaposlene su osigurani za nesreće kod SUVE. Oni koji nemaju pravo na dnevnice od osiguranja za nezaposlene, mogu produžiti osiguranje za nesreće najduže 6 mjeseci. To je tzv. Abredeversicherung. Uvjet je da su prije zaključenja bili zaposleni i kod jednog poslodavca radili najmanje 8 sati tjedno. Traje maksimalo 6 mjeseci i košta 25 franaka, kod nekih nešto više. Ono ima smisla u slučajevima kada netko ko je radioi prestaje s radom a ne ispunjava uvjete za dobivanje dnevnica od osiguranja za nezaposlene ili kod uzimanja neplaćenog odmora dužeg od 1 mjeseca. Ako se dogodi nesreća u tih 6 mjeseci, troškove liječenja i dnevnice snosi ovo osiguranje. Mora biti zaključeno najkasnije 30 dana od dana kada je bio zaposlen. Osigurani rizici: Ovim osiguranjem su pokrivene nesreće na radnom mjestu, nesreće u slobodno vrijeme ( više od 8 sati tjedno kod 1 poslodavca ), bolesti koje su nastale pretežno (50%) ili većim dijelom (75%)zbog obavljanja poslova na radnom mjestu ili pak štetnog djelovanja materijala na radnom mjestu. Ovim osiguranjem osigurane su i povrede koje su slične nesrećama (prijelomi kostiju, iščašenja zgloba i sl.) kao i tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja koje su nastale kao posljedica liječenja.

Premije: Visina premije za ovo osiguranje ovisi o struci: gdje je opasnost od nesreće veća i premije su veće. Poslodavac snosi torškove plaćanja premije za osiguranje nesreća na radnom mjestu. Premije za nesreće u slobodno vrijeme se radniku odbijaju direktno od plaće.

Osiguranje za nesreće snosi troškove liječenje, lijekova, boravak u bolnicu na općem odjelu, usluge liječnika, kiropraktičara, neophodna pomoćna sredstva, dnevnice kod privremene nemogućnosti rada na radnom mjestu i mirovine kod trajnih zdravstvenih posljedica zbog potpune ili djelomične nemogućnositi obavljnja radnih zadataka. Svaku i najmanju nesreću treba prijaviti poslodavcu, a on ih je dužan prijaviti osiguravatelju. Osiguranje za nesreće plaća zaposleniku dnevnice od trećeg dana nakon nesreće, prva 2 dana snosi poslodavac. Dnevnice iznose 80 % od zadnje primljene plaće priije nesreće. Ukolko unesrećenom ostanu trajne posljedice i nakon svih poduzetih liječenja i terapija i ne može zarađivati kao prije nesreće, ima pravo na mirovinu od najmanje 10% invalidnosti. Mirovina osiguranja za nesreće iznosi 80% godišnje plaće zaposlenog, s tim da je najviša osigurana plaća 126 000 franaka godišnje. Tko ima postotak invalidnosti veći od 40%, ima pravo i na mirovinu od invaliskog osiguranja. Mirovina IV i mirovina od osiguranjaza nesreće ne mogu ukupno biti veće od 90% od onoga što je netko zarađivao prije nesreće.

"Abfindung" je jednokratna novčana pomoć unesrećenom zaposleniku, i iznosi najviše trostruki iznos njegove godišnje plaće. "Integritetentschädigung" može dobiti osigurani zaposlenik koji nesrećom zadobije trajna i teška tjelesna ili duševna oštećenja. Iznos novčane odštete ovisi o stupnju oštećenja, a najviše 126 000 franaka. "Hilflosenentschädigung" dobijaju od osiguranja za nesreće osobe koje se zbog doživljene nesreće se ne mogu briniti o sebi i svakodnevno trebaju pomoć drugih osoba.

Ukolko usljed nesreće zaposleni premine, bračni partner i djeca imaju pravo na mirovinu. Udovica ima pravo na mirovinu u iznosu od 40% godišnje plaće umrlog bračnog partnera, i to ako imaju djecu ili navršenih 45 godina života, udovci samo ako imaju djecu o kojoj se brinu i to do navršene 18 godina života ili završenja školovanja, najduže do navršene 25 godine. Udovice koje ne ispunjavaju uvjete za dobivanje mirovine, ima pravo na odštetu u iznosu od jedne godišnje mirovne, ako je brak trajao manje od 1 godine, ako je trajao 1 ali ne više od 5, na trostruki godišnji iznos mirovine, a ako je brak trajao duže od 5 godina, ima pravo na petostruki godišnji iznos udovičke mirovine. I razvedene udovice imaju pravo na mirovinu, ukolko je preminuli za života imao obvezu plaćanja prema njoj. Djeca imaju pravo na mirovinu od preminulog roditelja u iznosu od 15% do navršene 18 godine, ili dok ne završe školovanje, najduže do 25 godine .Ukupan iznos udovičke i mirovne djece ne može iznositi više od 70% plaće preminulog, kada biva na 70% skraćena, a ako je preminuli imao i obveze prema razvedenoj udovici, tada ne može iznosit više od 90% plaće preminulog.

Ukolko netko skrivi nesreću namjerno, osiguranje može skratiti davanja. U slučaju samoubojstva plaća samo troškove pokopa.



02.2012