Mogućnost zapošljavanja hrvatskih građana u švicarskoj


Kada je Hrvatska u srpnju 2013 godine postala punopravnom članicom Evropske unije, mnoge Hrvatice i Hrvati ponadali su...
[ translate: 'Stempel' from: 'DE' ]
Kada je Hrvatska u srpnju 2013 godine postala punopravnom članicom Evropske unije, mnoge Hrvatice i Hrvati ponadali su se da će ubuduće moći jednostavnije do boravišne i radne dozvole u Švicarskoj. Međutim, na tom području nije bilo značajnijih promjena. U ovome trenutku za Hrvate još uvijek vrijede istovjetni zakonski propisi, koji su bili na snazi i prije ulaska u EU. To bi se, barem postoje takve naznake iz mjerodavnih ustanova, temeljem novih međudržavnih ugovora, s vremenom trebalo promijeniti. Razgovara se o prijelaznom periodu od najviše 10 godina tijekom kojega bi boravišna i radna odobrenja za Hrvate bila vezana uz tzv. kontingente. Treba istaknuti da nije apsolutno nemoguće dobiti boravišnu ili radnu dozvolu (vizu ) u Švicarskoj, iako su uvjeti za dobivanje tih dozvola toliko zahtjevni i složeni, da ih može ispuniti iznimno mali broj osoba. Cjelokupan postupak traženja i dobivanja radne dozvole ide isključivo preko poslodavca. No brojni poslodavci taj proces, zbog njegove složenosti i nužnih novčanih izdataka, uglavnom izbjegavaju, ukoliko imaju druga rješenja.

Tijek postupka
Poslodavac podnosi zahtjev za odobrenje radne dozvole za svoga budućega radnika u kantonu gdje mu je sjedište tvrtke, odnoso tamo gdje ima slobodno radno mjesto. Zahtjev mora podnijeti najmanje 6 tjedana prije planiranoga zasnivanja radnoga odnosa nadležnim kantonalnim službama za migraciju i integraciju. Za kanton Aargau je to Amt für Migration und Integration Kanton Aargau, Sektion Erwerbstätige, Bahnhofstrasse 88, 5001 Aarau. Preporučljivo je da poslodavac, prije nego bilo što poduzme vezano za traženja radnih dozvola za nove radnike, prvo kontaktira spomenute nadležne službe i temeljito se raspita o tijeku samoga postupka i uvjetima davanja traženoga odobrenja. Ovdje također treba reći da je traženje nove radne dozvole povezano sa konkretnim novčanim izdatcima, bez obzira na konačni ishod. To je jedan, iako ne i jedini razlog, zašto poslodavci, ako imaju druga rješenja, nerado traže nove zaposlenike na ovaj način. Drugi razlog je što nadležnim službama moraju dokazati da, ni nakon propisno raspisanih natječaja u novinama i putem interneta kako u Švicarskoj tako i u "starim" članicama EU i EFTA, za to radno mjesto nisu mogli naći odgovarajućega radnika. A to je, ukoliko se ne radi o posebnim zvanjima, iznimnim i specifičnim službama, gotovo nemoguća misija. Slobodno radno mjesto također mora biti namanje 3 tjedna prijavljeno u pokrajinskoj (regionalnoj) službi (RAV), koja se bavi posredovanjem pri traženju radnih mjesta.

Izgledi su različiti
Neprijeporna je činjenica da svi hrvatski tražitelji zaposlenja u Švicarskoj nemaju iste izglede. A to, sukladno konkretnim iskustvima, znači da zaposlenje u Švicarskoj mogu dobiti visoko obrazovane osobe i stručnjaci kojima Švicarska oskudijeva. Ovdje je također važno naglasiti da poslodavac, ako se odluči na traženje novih radnika ovim putem, mora novim zaposlenicima osigurati plaću koja je, za tu struku i obrazovnu razinu u Švicarskoj zajamčena.

Kontingent umjesto slobodnoga dolaska
Dolazak hrvatskih građana u Švicarsku s nakanom traženja i dobivanja radnih dozvola, ograničen je tzv. kontingentom. A to, jasnije rečeno, znači da će Švicarska za hrvatske građane koji u Švicarskoj traže boravište i posao godišnje osigurati određeni broj radnih i boravišnih dozvola. Tako je za Hrvate u prvoj godini nakon ulaska u EU bilo odobreno 50 B radnih dozvola i 450 L. Taj broj bi se s godinama trebao povećavati. Više izgleda za pozitivno rješenja imaju tražitelji posla kojima je osigurano 100% radno mjesto. Dobijeno kantonalno odobrenje za rad mora potvrditi i Savezna služba za migraciju (Bundesamt für Migration). Tražitelji posla u Švicarskoj moraju ostati izvan zemlje sve dok ne dobiju radnu dozvolu i ne smiju započinjati s radom dok nisu prikupili sva potrebna odobrenja jer u protivnom mogu uslijediti veoma visoke kazne, kako za njih tako i za njihove poslodavce. U Švicarsku treba ući tek nakon što kantonalne i savezne službe odobre boravak i rad. Po ulasku u Švicarsku neophodno je prijaviti se na općini najkasnije 14 dana po dolasku i zatražiti tzv. boravišnu dopusnicu u općini stanovanja. S radom se smije započeti tek nakon pozitivnoga rješenja toga zahtjeva.

Neophodni dokumenti
Pri podnošenju zahtjeva za dobijanje radne dozvole za novoga radnika poslodavac mora priložiti slijedeće dokumente prevedene na njemački jezik:
uredno ispunjen obrazac A 1330 predviđen za traženje boravišnog odobrenja ,
  • preslik vrijedeće putovnice,
  • pismeni zahtjev za radnu dozvolu (vizu ) s prigodnimm obrazloženjem,
  • dokaze da poslodavac, unatoč uredno raspisanim natječajima u novinama i putem interneta, nije uspio u Švicarskoj i zemljama EU-a pronaći radnika kakav mu treba,
  • preslik radnoga ugovora potpisanog od strane poslodavca,
  • životopis tražitelja posla, s diplomama, svjedodžbama i preporukama dotadašnjih poslodavaca, te u konačnici
  • potvrdu o nekažnjavanju iz Hrvatske , a ako je tražitelj posla u međuvremenu boravio u nekoj drugoj državi, potvrdu i iz te države.
Iako je ovdje izrijekom naveden kanton Aargau, spomenute dokumente moraju priložiti poslodavci i u drugim kantonima, ali mogu tražiti i dodatne dokumente. Primjerice, za određena radna mjesta traže da se navedenim dokumentima bezuvjetno priloži i diploma B1 poznavanja njemačkoga jezika, koju je izdala za to ovlaštena obrazovna ustanova. Sve inofrmacije vezane uz naslovljenu temu možete pronaći na web- stranicama: www.ag.ch ili www.bfm.admin.ch.

Veljaca 2015



03.2015