Prijevremena mirovina – uvjeti i mogućnosti

Velik broj zaposlenih u starosnoj dobi između 55. i 60. godine počinju razmišljati o odlasku u mirovinu. Tko...
[ translate: 'Geld 2' from: 'DE' ]
Velik broj zaposlenih u starosnoj dobi između 55. i 60. godine počinju razmišljati o odlasku u mirovinu. Tko želi ići u prijevremenu mirovinu, mora to pravodobno do u tančine isplanirati imajući na umu, između ostaloga, i novčane prihode i rashode prije i nakon odlaska u mirovinu. Činjenica je da broj onih koji idu u prijevremenu mirovinu raste. Riječ je u prvomu redu o osobama s visokom stručnom spremom, koje su uvijek radile puno radno vrijeme i dobro zarađivale, pa si taj korak mogu priuštiti. Za osobe koje rade na građevini postoji zakonska mogućnost odlaska u mirovinu s navršenih 60 godina starosti. Nas strance nerijetko ponese čežnja za povratkom u domovinu prije nego ispunimo uvjete za redovitu starosnu mirovinu. Mudro je odlazak u prijevremenu mirovinu – bez obzira planiramo li se vratiti u matičnu domovinu ili ne – početi planirati nakon 50. godine starosti. Treba, naime, znati da će nam ukupna primanja po odlasku u redovitu starosnu mirovinu biti puno manja i iznosit će – u najboljemu slučaju – 60 do 70% novčanoga iznosa koji smo primali dok smo radili.Ta primanja su odlaskom u prijevremenu mirovinu još manja, dok troškovi života u mirovini nisu bitno manji. Neki su, dapače, poput zdravstvenoga osiguranja, još i veći. Svi oni čije AHV mirovine (redovite i prijevremne) nisu dovoljne za podmirenje osnovnih životnih potreba i koji ispunjavaju date uvjete mogu tražiti dodatnu novčanu potporu od strane države. (Ergänzungsleistungen).

Prvi stup (starosno i nasljedno osiguranje, AHV)
U redovitu starosnu (AHV) mirovinu idu muškarci s navršenih 65 godina, a žene s 64 godine. Mirovine osoba koje su redovito uplaćivale AHV doprinose od svoje 21. do 65., odnosno 64. godine iznosit će, ovisno o visini njihove zarade i da li su imali djecu, između CHF 1175.- i CHF 2350. Bračni par, prema trenutno vrijedećim propisima, skupa može imati – ako su oboje radili cijeli radni vijek (44 godine) i zarađivali prosječno više od 84 600 godišnje – najviše 3'525.00 CHF. Za svaku godinu u kojoj AHV-u doprinosi nisu uredno uplaćeni, mirovina će biti umanjena za 2.3%. To znači da bi osobama koje AHV-u doprinose nisu uplaćivale 5 godina bi mirovina bila umanjena za 11.5%. U prijevremneu AHV-u mirovinu može se ići samo 1 ili 2 godine ranije. U tom slučaju mirovina se dodatno umanjuje (i to doživotno!) za 6.8% po godini, odnosno za 13.6% za dvije godine. Osim toga svi oni koji ostaju živjeti u Švicarskoj, bez obzira što su pošli u prijevremenu mirovinu, moraju i dalje – muškarci do 65. I žene do 64. godine života – uplaćivati AHV doprinose, čija visina će ovisiti o visini prihoda tj. mirovine i ušteđevine. Najmanji godišnji iznos AHV doprinosa je CHF 487.- .Ako pak jedan bračni partner ode u mirovinu a drugi još radi najmanje 50%, umirovljeni bračni partner u tom slučaju ne mora posebno uplaćivati AHV doprinose. Kod odlaska u prijevremenu AHV-u mirovinu mora se uvijek ići cijela godina ranije, a ne samo nekoliko mjeseci. Odluku o odlasku u prijvremenu mirovinu treba pravodobno prijaviti nadležnoj blagajni (Ausgleichkasse) putem odgovarajućeg obrasca najmanje 4-6 mjeseci prije željenog odlaska u mirovinu. Prethodno je, dakako, potrebno izvjestiti i poslodavca o svojoj nakani. Općenito se može reći da se odlazak u prijevremenu AHV mirovinu novčano ne isplati, jer ona biva doživotno umanjena. Uputno je ovaj period od 1-2 godine finansirati iz vlastite ušteđevine koju imamo u banci ili sredstvima iz drugog ili trećeg stupa. Iznos buduće AHV-u mirovine se može dati izračunati putem obrasca «Antrag für eine Rentenvorausrechnung» u nadležnoj kantonalnoj službi koju ćete naći na ovom elektroničkom naslovu www.ahv.ch. Prvi izračun za osobe starije od 40 godina je besplatan.

Drugi stup (Pensionskasse)
I kod drugog stupa muškarci idu u redovitu mirovinu s 65, a žene s 64 godine. Kod drugoga stupa, međutim, postoji zakonska mogućnost odlaska u mirovinu već s navršenih 58 godina života. To je moguće samo u nekim mirovinskim blagajnama. Što je moguće napraviti kada je riječ o vašemu poslodavcu i blagajni treba utvrditi provjerom pravilnika vaše mirovinske blagajne kao i putem godišnjeg izvješća, koje svaki osiguranik dobiva početkom godine. U izvješću je navedeno koliko imamo ušteđenog kapitala i kolike će nam biti mirovine odlaskom u redovnu ili prijevremneu mirovinu, ako je ona moguća. Većina miroviskih blagajna skraćuje mirovine kod odlaska u prijevremenu mirovinu između 5-7% po godini prijevremenog odlaska, ali ima i onih u kojih je odlazak u prijevremenu mirovinu moguć i s navršene 63 godine bez ikakvih skraćenja. Kod većine blagajni se može birati između mirovine ili jednokratne isplate cjleokupne ušteđevine. U nekim blagajnama je moguće te dvije opcije kombinirati. Veoma je važno pravodobno se informirtati koliko se unaprijed zahtjev kod blagajne mora podnijeti, jer ne vrijede istovjetni propisi u svim blagajnama. U nekim blagajnama to se mora napraviti 3 mjeseca ranije, dok u drugima taj isti zahtjev treba podnijeti godinu dana ranije. Jednom donešena odluka o mirovini ili isplati u gotovini se ne može mijenjati. U nekim blagajnama postoje tzv. « Überbrückungsrente ». Isplata ove mirovine ima za posljedicu manju mirovinu ili gotovinu odlaskom u redovitu mirovinu, ali je mogućnost da se ne mora ići u prijevremnenu AHV-u mirovinu, što je nepovoljnije.

Treći stup
Novac uplaćen u treći stup kod banke (3 a) mogu muškarci podići s navršenih 60 godina, a žene s navršenih 59 godina života – bez posebnog razloga i neovisno o tome da li se ostaje u Švicarskoj ili ju želite napustiti. U ovaj stup spada i novac uplaćen u životno osiguranje. Kod isplata novca iz životnog osiguranja treba poštivati dogovorene rokove isplate navedene u polisi osiguranja, jer se prijvremenom isplatom gubi dosta novca.

Prigodom odlaska u mirovinu, neovisno o tome radi li se o redovitoj ili prijevremenoj, treba voditi računa o poreskom vidu. Nije preporučljivo u istoj godine podići novce iz mirovinske blagajne i izvršiti isplatu iz 3 stupca iz banke i životnog osiguranja, nego podijeliti isplate na 2 -3 godine, jer će porez zbog progresije biti znatno veći, nego kada se taj novac postupno isplaćuje. Što se tiče poreza na mirovine u Hrvatskoj, tu nema značajnijih promjena i trenutno povratak u domovinu nije povoljan u ovom pogledu, jer je porez zantno veći nego u Švicarskoj.

Valentina Matolić, lipanj 2016



10.2016