Starosno i nasljedno osiguranje

Starosno i nasljedno osiguranje (Alters- und Hinterlassenenversicherung, u daljnjem tekstu AHV) je švicarsko...
[ translate: 'starost' from: 'DE' ]
Starosno i nasljedno osiguranje (Alters- und Hinterlassenenversicherung, u daljnjem tekstu AHV) je švicarsko državno osiguranje koje ima zadatak da osiguranim osobama i njihovim obiteljima barem djelomično nadoknadi primanja koja se u starosti ili uslijed smrti osigurane osobe smanjuju ili potpuno gube. Ovo osiguranje je obvezno za sve osobe koje imaju mjesto boravka ili koje su zaposlene u Švicarskoj kao i za švicarske državljane koje je na određeno vrijeme poslao u stranu zemlju švicarski poslodavac.
 
Početak uplata doprinosa za AHV
Zaposlene osobe počinju s uplatama za AHV od 1. siječnja godine u kojoj navršavaju 18 godina života, a osobe koje nisu zaposlene 1. siječnja nakon navršene 20. godine.
Kod bračnih parova  koji su oboje zaposleni, svatko uplaćuje svoje AHV doprinose  koji im se automatski odbijaju od plaće.
Ako je samo jedan bračni partner zaposlen, drugi je preko njega automatski osiguran, ukoliko zaposleni uplaćuje zakonom određeni minimum za AHV/IV/EU koji za 2013. iznosi 998 franaka.
 
Kada se stječe pravo na starosnu mirovinu?
Pravo na starosnu mirovinu iz ovog osiguranja stječu muškarci s navršenih 65 godina života, a žene s 64 godine. U mirovinu se može ići i ranije, jednu ili dvije godine prije propisanih starosnih granica, ali se tada mirovina umanjuje 6.8%  za svaku godinu.

 
Mogućnost kasnijeg odlaska u mirovinu znači da osoba koja je ispunila uvjete za urednu starosnu mirovinu može i dalje biti zaposlena, ali najduže još 5 godina. Tome slijedi i povećana mirovina, koja se npr. za 1 godinu povećava za 5,2% a za 5 godina čak 31,5 %.
 
Pravo na redovitu mirovinu AHV
imaju osigurane osobe koje su plaćale najmanje jednu punu godinu doprinose AHV ili
koje su živjele u Švicarskoj sa zaposlenim supružnikom koji je uplaćivao najmanje dvostruki najniži doprinos ( CHF 998 za 2013). Tko ispunjava uvjete i želi ići u mirovinu, mora to pravovremeno prijaviti svojoj mirovinskoj blagajni, najmanje 4 mjeseca unaprijed. Prijavni obrazac se može dobiti od mirovinske fonda ili preko interneta www.ahv.ch.

Financiranje mirovina
Starosne i invalidske mirovine se financiraju jednim dijelom iz javnih sredstava (država) drugim dijelom iz naših uplata i uplata poslodavaca putem plaća, kao i iz kamata fonda za izjednačavanje. Zaposleni uplaćuju mjesečno za AHV/IV/ EU ukupno 10,3 % bruto dohotka. Od toga se samo za AHV izdvaja 8.4%, od čega je polovicu dužan plaćati poslodavac (4.2%), ostalu polovicu zaposlenik.
Oni koji obavljaju samostalnu djelatnost uplaćuju za AHV/IV/EU 9,7%od čiste zarade ako ona iznosi više od CHF 56.200, a ako zarađuju manje od navedenog iznosa, plaćaju i srazmjerno manje doprinose. Nezaposleni plaćaju individualno na osnovi imovine koju posjeduju ili na osnovi visine mirovine koju primaju (npr. 50% invalidsku mirovinu). Najmanji propisani iznos je CHF 499.
 
Visina mirovine
Visina mirovine ovisi o:
  • broju godina uplate doprinosa za AHV
prosječnom dohotku svih dosadašnjih godina uplaćivanja.
dodatno se uzimaju u obzir i tzv. dodatak za odgoj i skrb (Erziehungs- und Betreuungsgutschrift).
Dodatke za odgoj dobivaju majke i očevi koji se brinu za djecu do njihove 16. godine. Ovi dodaci obračunavaju se automatski kada netko ide u mirovinu.
Dodatke za skrb dobivaju osobe koje moraju voditi brigu o bliskim srodnicima (npr. bračni drug, roditelji, djeca) s kojima žive u istom kućanstvu i koji nisu u stanju brinuti sami za sebe. Ovi dodaci se dobivaju samo na zahtjev i ako su ispunjeni predviđeni uvjeti.
 
Puna mirovina
Pravo na punu mirovinu imaju svi oni koji su redovito uplaćivali svake godine AHV doprinose od svoje 21. godine sve dok nisu ispunili uvjete za starosnu mirovinu, (žene sa 64, a muškarci 65 godina života tzv. skala 44). U tom slučaju minimalna starosna mirovina za pojedince iznosi CHF 1170.–
Maksimalna mirovina iznosi za pojedinca CHF 2’340. Nju mogu dobiti oni koji su cijeli svoj radni vijek uplaćivali redovito svake godine doprinose za AHV (muškarci ukupno 44, a žene ukupno 43 godine) te čiji je prosječni dohodak iznosio oko CHF 82 240. Ako je netko zarađivo više od ovog iznosa, ne dobiva i veću mirovinu, osim ako nastavi raditi nakon svoje navršene 65. godine. Samo u tom slučaju mirovina može biti veća od maksimalno propisane.
 
Maksimalna mirovina za bračni par, ako su oboje u mirovini, iznosi 3480.– franaka.
Posljedica nepotpunog uplaćivanje doprinosa za AHV je umanjenje starosne mirovine za svaku neuplaćenu godinu 2.3%. U tom se slučaju ne može dobiti ni puna mirovina, nego se dobija mirovinu srazmjerno broju godina uplaćenih AHV doprinosa. To se može dogoditi u sljedećim slučajevima:
  • strancima koji dolaze u Švicarsku u kasnijim godinama, koji obično nisu dovoljno informirani da će imati manje mirovine, ukoliko ne uplaćuju doprinose za AHV nakon navršene 20 godine.
  • studentima nakon navršene 20–te godine, ako nisu zaposleni, a nisu uplaćivali minimalni godišnji iznos za nezaposlene koji iznosi 499.-franaka godišnje
  • ako poslodavac nije redavito uplaćivao doprinose AHV, a odbijao ih zaposlenom od plaće, a on to nije na vrijeme primijetio. U ovom slučaju, ako zaposlenik može svojim platnim listama dokazati da mu je poslodavac odbijao propisane iznose koje on nije uplaćivao, tada se računa kao da su mu doprinosi redovito uplaćivani za upitno vremensko razdoblje. Stoga je uputno povremeno se informirati kod svog mirovinskog fonda jesu li doprinosi za AHV redovito uplaćivani i to tako da od vašeg mirovinskog fonda zatražite tzv. izvod iz vašeg induvidualnig konta u kojem su navedeni svi godišnji AHV- doprinosi koje su uplatili sadašnji i bivši poslodavci. U slučaju da mirovinski fond utvrdi neke nepravilnosti, propušteni iznosi se mogu naknadno uplatiti za razdoblje od 5 godina unatrag.


Starosne mirovine kod bračnih parova
Ukoliko samo jedan bračni partner ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, njemu se mirovina obračunava na osnovu njegovih doprinosa AHV tj. njegovog individualnog konta.
Kod bračnih parova kod kojih oboje ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu, mirovina je plafonirana.To znači da iako su oboje cijeli svoj radni vijek redovito uplaćivali doprinose za AHV, mogu dobiti minimalno CHF 2’340-, a ako su dodatno zarađivali još i prosječno oko CHF 80 000 - tada maksimalna mirovina njih oboje ne može iznositi više od CHF 3’510.
Do plafoniranja starosne mirovine kod bračnih parova ne dolazi ako oni žive odvojeno na osnovu sudske odluke ili ako jedan bračni partner ima pravo na starosnu mirovinu, a drugi prima polovicu ili četvrtinu invalidske mirovine.
 
Dječje mirovine
Dječje mirovine dobivaju svi koji primaju AHV mirovinu a imaju djecu mlađu od 18 godina ili ako se djeca dalje školuju do njihove 25 godine.
 
Dodatna primanja (Ergänzungsleistungen)
Mogu dobiti umirovljenici čije AHV/IV mirovine ne pokrivaju osnovne životne potrebe, tj. rashodi su im veći od prihoda. Hoće li ih i koliko dobiti, ovisi o životnim uvjetima pojedinca. Mogu ih dobiti samo osobe koje već neprekidno 10 godina žive u Švicarskoj s dozvolom boravka. Definitivnim odlaskom u inozemstvo ili boravkom više od 3 mjeseca, gubi se pravo na dodatna primanja.
Npr. bračni par bez djece koji ukupno ima mirovine/primanja u iznosu od 4590.- franaka bi imao pravo na dodatna davanja, a umirovljenik samac bi imao pravo kod primanja nižih od 3166 franaka mjesečno. Dodatna davanja se za razliku od socijalne pomoći po tome što se  ne moraju vraćati. Tko prima dodatna davanja, mora voditi računa o tome da obvezno sve promjene vezane za visinu  primanja odmah prijavi nadležnoj službi. 

Udovice stječu pravo na stalnu mirovinu kada u trenutku smrti supruga imaju jedno ili više djece. Ako nema djece, udovica dobiva mirovinu ukoliko je navršila 45 godina života i ako je bila u braku s preminulim najmanje 5 godina.

Udovci stječu pravo na mirovinu samo ako su ostala djeca mlađa od 18 godina.
Visina udovičke mirovine je 80%odgovarajuće starosne mirovine preminulog partnera.
 
Stalnu mirovinu imaju i rastavljene udovice ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

  1. ako žive s djecom u zajedničkom kućanstvu i ako je brak trajao najmanje 10 godina
  2. ako su navršile 45 godina i najmlađe dijete nije još punoljetno (nije važno kolko je brak trajao)
  3. ako je brak trajao najmanje 10 godina i do rastave je došlo nakon njezine 45 godine
 
Djeca imaju pravo na mirovinu nakon smrti oca ili majke u iznosu od 40% od mirovine preminulog roditelja i to do navršene 18., ili ako su na školovanju do navršene 25. godine života.



02.2012