Uvođenje "crnih listi" u nekim kantonima

Od siječnja 2012. godine u nekim kantonima je došlo do značajne promjene kod zdravstvenog osiguranja: uvedene su...

Od siječnja 2012. godine u nekim kantonima je došlo do značajne promjene kod zdravstvenog osiguranja: uvedene su takozvane „crne liste“. To konkretno znači , da onaj tko ne plaća na vrijeme premije i račune zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse), može imati velikih problema. Zdrave osobe mogu imati problema kod promjene zdravstvenog osiguranja, jer sve dok netko ne plati sva dugovanja starom osiguranju, ne može ga promijenti. Kod osoba koje imaju dugove i bolesne su, posljedice su još veće. Procedura je sljedeća: ukoliko osigurana osoba ne plati na vrijeme premiju i dio koji mora sama snositi kod zdravstvenog osiguranja (Selbstbehalt), bolesnička blagajna (Krankenkasse) mora je pismeno najmanje jedanput opomenuti da plati dug. Nakon toga daje osiguranoj osobi rok od 30 dana da plati dug i upozorava na posljedice neplaćanja. Ukoliko osigurana osoba ni tada ne plati, zdravstveno osiguranje pokreće postupak utjerivanje duga (Betreibung) i o tome istovremeno obavještava odgovarajuću kantonalnu službu. Ako ni nakon tog postupka osiguranaosoba ne plati cjelokupni dug, osiguranje prijavljuje osiguranu osobu i dugovani iznos nadležnoj kantonalnoj službi. Ako visina dugovanog iznosa bude potvrđenaod strane kantonalne službe, tada kanton preuzima 85% dugovanja osigurane osobe. Kada pak osigurana osoba platicjelokupni dug, 50% od toga ide kantonu. Osigurana osoba ne može promijeniti zdravstvneno osiguranje sve dok ne isplati cjelokupni dug s kamatma i troškovima postupka za utjerivanje duga.

Osim toga, kantoni mogu tražiti od zdravstvenih osiguranja da osobe koje ni nakon provedenog postupka utjerivanja duga (Betreibung) ne plate svoja dugovanja, stave na tzv. „crne liste“. Pristup ovim listama imaju kantonalne službe, općine kao i svi oni koji pružaju medicinske usluge (bolnice, liječnici, ljekarne, itd.). Ustanove za pružanje medicinske pomoći i liječenja mogu zbog toga što je netko na crnoj listi uskratiti liječenje osim u hitnim slučajevima, kada je život pacijenta ugrožen ili u opasnosti. Budući da oni sami odlučuju koji su to slučajevi, za neke pacijente to može biti pogubno. To je osobito kritično kod psihičkih bolesnika (šizofrenija, teške depresije i sl.), kojima može biti uskraćeno izdavanje ljekova u ljekarni jer su na crnoj listi ili u slučajevima raznih zloćudnih tumora kod kojih je neophodno brzo djelovanje liječnika, a liječenje se razvuče zbog toga što je netko na crnoj listi jer nije u mogućnosit platiti cjlokupan dug osiguranju.

Zdravstveno osiguranje je dužno obavijestiti kantonalnu službu i o tome kada je cjelokupni dug od strane osigurane osobe podmiren. Problem je u tome što zakonski nije reguliran postupak brisanja s tecrne iste, takoda može doći do situacije da je netko podmirio dug i ostane određeno vrijeme na toj listi.

„Crne liste“ je prvo uveo kanton Thurgau prije par godina, a od ove godine su ih uveli i sljedeći kantoni: Aargau, Schaffhausen, Luzern, Soloturn, Zug, Schwyz, Graubinden i Tessin.

Općenito je važno znati da svi oni koji imaju novčanih poteškoća trebaju u svakom slučaju prvo platiti račune za stanarinu i zdravstveno osiguranje. Kod neplaćanja stanarine stanodavci imaju pravo dati otkaz, a kod neplaćanja zdravstvenog osiguranja može im biti uskraćena medicinska pomoć. Kod računa zdravstvenog osigurnja važno je znati da se oni uvijek moraju u cijelosti platiti. Bračni parneri su solidarni dužnici, tj. ako jedan bračni partner ne plaća račune, zdravstveno osiguranje može tražiti od drugog bračnog partnera isplatu duga. Kod novčanih poteškoća uputno je pravovremeno se javiti socijalnim savjetovališvima i službama. Velika većina osiguranih osoba s novčanim poteškoćama ima pravo na sniženje premija zdravstvenog osiguranja . To ovisi prije svega o visiniprimanja, ali i o kantonu u kojem žive jer i tu postoje razlike. Na primjer, bračni par s dvoje djece koja su na školovanju i s primanjima od 60. 000 CHF godišnje (kanton Zürich), imao bi pravo na sniženje premije u iznosu od 2.500.- CHF godišnje. Osobe koje žive same i imaju primanja do 40.000.- CHF imale bi također pravo na sniženje premija. Da bi premije bile snižene, mora se podnijeti zahtjev za njihovo sniženje. U nekim kantonima postoje posebni rokovi do kada se zahtjev mora podnijeti ili koliko dugo se najmanje mora stanovati u određenom kantonu. Zato je važno raspitati se u općini kada i kako se ovaj zahtjev podnosi. Osobe koje imaju pravo na dodatna davanja uz starosne i invalidske mirovine, općenito imaju pravo na sniženje premija kao i osobe koje žive od socijlne skrbi.



04.2012