Automatska razmjena podataka CH/EU

Uvođenje automatske razmjene podataka između Švicarske i članica EU
Elektronička razmjena podataka poslovna je stvarnost koja snažno prožima sve razine suvremenog međunarodnog  - poslovnog i općedruštvenog  - svijeta i poslovanja, tako da su papirnati obrasci sve manje u uporabi. Elektronička obrada podataka jamči veću sigurnost i jednostavniju obradu podataka. Švicarska je, zbog velikog međunarodnog pritiska i mogućih sankcija, u studenom 2014.  bila prinuđena  potpisati međunarodni sporazum – koji je do sada supotpisalo više od 100 država diljem svijeta -   o automatskoj razmjeni  podataka o stanju bankovnih računa. Već 27.05. 2015  je Švicarska to konkretizrala s time da je potpisala  nagodbu  o  primjeni glabalnih standarda za uvođenje  automatske razmjene podataka vezanih za poreze između Švicarske i EU članica. Sukladno tome  od 1.1.2017. na snagu stupaju propisi o automatskoj  razmjeni podataka između Švicarske i 28  članica EU-obitelji  o stanju bankovnih računa krajem tekuće kalendarske godine. To konkretno  znači  da će prve informacije  biti prikupljene tijekom  2017., kako bi  od 2018. bile na raspolaganju nadležnim državnim tijelima. Proces će se odvijati tako da će novčarske ustanove (banke ) i osiguravajuća društva prikupljene podatke proslijediti poreznim službama svoje države, kako bi ih ove mogle dalje proslijediti inozemnim poreznim službama. Isto tako će švicarske kantonalne porezne službe iz inozemstva kao protuuslugu dobiti potrebne podatke o bankovnim računima švicarskih poreznih obveznika. Predmetom razmjene podataka bit će sve što je 31.12.2016. bilo evidentirano na bankovnom računu ili u osiguravajućem društvu na imenu poreznog obveznika, uključujući i nekretnine. Činjenica je da nemali broj stranaca posjeduju kuće, stanove i određenu ušteđevinu u zemljama svoga podrijetla, koje nisu prijavili švicarskim poreznim službama. Ni Hrvati, dakako, nisu iznimka. Ljudi, naime, krivo misle da to što posjeduju u inozemstvu, tj. konkretno u Hrvatskoj  ne moraju prijaviti poreznoj službi u Švicarskoj. Onaj tko živi u Švicarskoj morao bi, sukladno vrijedećemu zakonu, prijaviti švicarskim poreznim službama svu imovinu koju posjeduje i u inozemstvu, bez obzira radilo se o nekretninama, novčanoj ušteđevini ili dobiti od poslova u inozemstvu– čak i onda ako je na tu zaradu u dotičnoj zemlji već platio porez.  Iznos ušteđevine kao i procjene nekretnina treba navesti u obrascu za prijavu poreza koji  se popunjava početkom svake godine  (Steuererklärung), pod stavkom gdje se pita da li se posjeduje imovina u inozemstvu i/ili  ušteđevina u stranoj banci. Svi oni koji do sada na to pitanje nisu odgovarali, trebaju ozbiljno razmisliti o posljedicama koje mogu nastati stupanjem na snagu naslovljenog novog propisa o automatskoj razmjeni podataka od 1.1.2017. Porezne službe će, naime, najkasnije do početka 2018., putem obvezne automatske razmjene doći do potrebnih podatka pojedinih poreznih obveznika o računima i nekretninama koje posjeduju u članicama EU pa će, sukladno vrijedećim poreznim zakonima, moći tražiti nadoplate poreza s odgovarajućim kamatama, a uslijediće i kazne i krivičen prijave. Kako je Hrvatska EU članica, to važi za nju. Pošto BiH još nije  EU članica, neće doći do  automatske  razmjene podataka vezanih za imovinu i bankovne račune iako bi zapravo i oni trebali biti  navedeni u obrascu zu prijavu poreza u Švicarskoj. Razlika je samo u tome, da švicarske poreske  službe  neće automatski dobiti potrebne  poreske podatke od BiH,  dok ih  Hrvatska mora proslijediti, jer je ona članica EU. Cilj uvođenja automatske razmjene podataka je sprečavanje utaje poreza.  Kod dokazanih utaja poreza slijede visoke kazne i krivične prijeve. To se može izbjeći na slijedeći način. U svim kantonima, od 2010. postoji zakonska mogućnost da svaki porezni obveznik smije  jedanput  u životu  sam prijaviti do tada neprijavljene  novčane iznose ili imovinu,  kako bi na njih naknadano platio porez. U tom slučaju porezna uprava  može tražiti  plaćanje poreza  najviše 10 godina unazad računajući i odgovarajuće kamate i porezni obveznik neće biti krivično prijavljen zbog utaje poreza. Kod samoprijave je važno, istodobno ili prije uobičajene porezne  izjave (Steuererklärung), priložiti dodatno pismeno obrazloženje o konkretnomu predmetu.   Ako se to ne učini  i  u poreznoj izjavi navede samo do tada zatajivani iznos i priloži izvješće iz banke, uslijediće uobičajeni postupak  koji  uključuje i određenu kaznu. Moguće je i osobno otići u poreznu upravu, prijaviti poreznu utaju i obrazložiti razloge, iako većina službi ustrajava na pismenom očitovanju i prijavi. Ovo, to treba posebno naglasiti, porezni obveznik u Švicarskoj  može samo jedanput u životu napraviti. Ako se slučaj ponovi, tada se ne može računati ni na kakve olakšice.  Veoma je važno da se samoprijava dogodi prije nego porezne službe dođu do tih podataka. Također valja reći da će porezne službe svaki slučaj porezne samoprijave posebno i temeljito provjeravati i da su moguće velike razlike u nadoplatama od kantona do kantona, odnosno od općine do općine. Ukoliko se netko odluči sam prijaviti, tada bi bilo dobro učiniti to do kraja tekuće godine, jer nije sigurno da će spomenuta samoprijava vrijediti i u 2017. godini, iako ni ta mogućnost nije isključena.  Nejasan je i način procjene  nekretnina u inozemstvu. Još uvijek se, naime, pouzdano ne zna  hoće li švicarskim poreznim službama biti dostatna samoprocjena prijavljenih nekretnina, ili će tražiti službenu procjenu ( prevedenu na njemački jezik )  nekih ustanova, kao u slučaju umirovljnika koji primaju dodatnu novčanu pomoć od države i osoba koje primaju socijalnu pomoć. Stupanje na snagu propisa o automatskoj razmjeni  podataka može biti  upravo za ove osobe koje  su ovisne  o novčanoj potpori države  problematično, jer će ove službe dobiti potrebne podatke o prešućenim nekretninama i  eventualnim ušteđevinama u bankama,  s time da će tražiti povrat novca koji je dobijen na osnovu neisitnitih podataka o novčanom i materijalnom stanju primatelja, a i kazne zbog očite zlouporabe nisu isključene. Svi oni koji imaju neprijavljene nekretnine ili ušteđevinu u inozemstvu, ili pak u Švicarskoj, neka se posavjetuju s nekim stručnjakom za poreze, kako bi mogli odlučiti što  im je  najbolje - u njihovoj konkretnoj situaciji - učiniti. Svako, naime, mora sam odlučiti što će , kada i kako  učiniti.  Moja  isključiva nakana je bila skrenuti pozornost na važne novine s kojima ćemo se uskoro morati suočiti.   
       Valentina Matolć, rujan 2016