Dječji doplatak (Familienzulagen)

Do 2008 su u Švicarskoj važila različita pravila za dječje doplatke. To se promijenilo 2009 kada je stupio...
[ translate: 'Familienzulagen' from: 'DE' ]
Do 2008 su u Švicarskoj važila različita pravila za dječje doplatke. To se promijenilo 2009 kada je stupio na snagu zakon koji sadrži okvirne odredbe koje važe za sve kantone. Njime je uveden u svim kantonima najmanji iznos dječjeg dodatka od 200 franaka po djetetu mjesečno, ali kantonalnim zakonima mogu biti predviđeni veći iznosi kao npr. u kantonima Bern, Luzern ili Zürich, ali manji ne. Ove doplatke dobijaju djeca od mjeseca rođenja pa do navršene 16 godine. Pravo na doplatke imaju i djeca starija od 16 godina i to 250 franaka po mjesecu i djetetu, pod uvjetom da se dalje školuju i to najkasnije do 25 godine starosti. Općenito se gubi pravo na dodatke završetkom ili prekidom školovanja. Ako prilikom školovanja djeca zarađuju, nemaju pravo na dječje doplatke ako zarađuju više od 2340.-franaka mjesečno ili 28 080 godišnje.

Pravo na dobijanje dječjih doplataka imaju sve zaposlene osobe kao i osobe koje se bave samostalnom djelatnošću i zarađuju najmanje 585 franaka mjesečno ili 7020 godišnje. Ukoliko zaposlena osoba radi kod više poslodavaca, dobivaće dječje doplatke od poslodavca kod kojeg najviše zarađuju. Ako zaposlene osobe zbog bolesti ili nesreće na poslu ne mogu raditi, dobijati će dječje dodatke taj mjesec od kada su bolesni ili imali nesreću i još dadatna 3 mjeseca. Isto pravilo važi i u slučaju da zaposlena osoba umre. I osobe koje nisu zaposlene imaju pravo na dječje doplatke ako im je ukupni obiteljski godišnji prihod koji se oporezuje manji od 42 120 franaka godišnje. Nezaposlene osobe mogu dobiti dječje doplatke samo ako oni i njihova djeca žive u Švicarskoj. Nemaju pravo na dječje doplatke osobe koje su otišle u redovitu starosnu (AHV) mirovinu i koje dobijaju dodatna davanja uz invalidske mirovine ili ako je njihov bračni partner zaposlen, bavi se samostalninom djelatnošću ili dobija starosnu (AHV) mirovinu. Osobe koje se bave poljoprivrednom djelatnošću kao i njihovi zaposlenici imaju pravo na dječje dodatke ako imaju djecu do 16, a i dalje ako su djeca na daljnjem školovanju, najduže do navršene 25 godine života. Dječji doplatci se računaju u dohodak koji se mora godišnje oporezovati skupa sa ostalom zaradom. Međutim, na dječje dodatke se ne uplaćuju doprinosi za AHV/IV/EU tj.starosno i invalidsko osiguranje. Npr. ako netko zarađuje 5000 mjesečno i ima 2 djece, on će samo na iznos od 5000 plaćati AHV/IV/EU doprinose a na 400 franaka dječjih doplataka neće. Kod zaposlenih osoba se isplata dječjih doplataka vrši preko poslodavaca. Primjenjuju se pravila kantona u kojem poslodavac ima sjedište, a ako ih ima više, onda tamo gdje ima glavno sjedište. Važno: zakonom je određeno koje od roditelja u prvom redu dobija dječje doplatke i ne postoji mogućnost biranja tko će i kod kojeg će poslodavca tražiti dječje doplatke. Primjeri:
  •  Ukoliko su oba roditelja zaposlena u istom kantonu u kojem žive s obitelji, dječji dodatak dobija roditelj koji više zarađuje.
  • Ako jedan zaposleni roditelj živi u kantonu u kojem cijela obitelj stanuje, a drugi je zaposlen u drugom kantonu, u tom slučaju dječje dodatke će primati onaj roditelj koji je zaposlen u kantonu gdje obitelj stanuje. Npr. majka je zaposlena u kantonu Aargau gdje obitelj živi, a otac radi u Zürichu koji isplaćuje veće doplatke. U ovom slučaju dobija doplatke majka koja radi u kantonu u kome cijela obitelj živi (200 franaka po djetetu), a otac može tražiti isplatu razlike. Npr. ako je u kantonu ZH predviđen dječji doplatak u iznosu od 260 franaka po djetetu, tada otac može tražiti isplatu razlike od 60 franaka preko svog poslodavca a majka će dobivati 200 franaka.
  • U slučaju da roditelji ne žive skupa ili su razvedeni, dodatak dobija onaj roditelj kod kojeg dijete pretežno stanuje, ako je taj roditelj zaposlen. Ako pak nije, onda dobija drugi roditelj koji ga mora u cjeloukupnom iznosu isplatiti nezaposlenom roditelju kod kojeg dijete stanuje.
  • Ako je jedan roditelj zaposlen a jedan obavlja samostalnu djelatnost, tada dječji dodatak dobija onaj koji je zaposlen. Dječji doplatci se isplaćuju i zaposlenim švicarskim državljanima kao i državljanima EU i EFTA zemalja za djecu koja žive ili se školuju u nekoj od EU država. Isto pravilo važi i za državljane Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Na žalost ovo ne vrijedi i za hrvatske državljane već nekoliko godine, ako im djeca žive ili se u Hrvatskoj školuju. Ulaskom Hrvatske u EU se još nije ništa promijenilo, iako se očekuju ponovni međudržavni pregovori i na ovom području.

Valentina Matolić



10.2016